Stvoriti okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva

Umjesto bespovratnog davanja socijalne pomoći, što ne rješava problem siromaštva, niti zaposlenosti, treba investirati u socijalno poduzetništvo i samozapošljavanje, čime se ostvaruju jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na rad i život dostojan ljudskih bića – istaknuto je na okruglom stolu „ Preporuke za stvaranje povoljnog okuženja za razvoj socijalnog poduzetništva u BiH“ .

  • Kategorija Ekonomija
  • Objavljeno 18.11.2015 12:54
Skup su organiziovali  Fondacija za socijalno uključivanje u BiH  i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju u okviru USAID projekta „Program održivosti civilnog društva za sektor ljudska prava marginalizovanih grupa“.  

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju u BiH Žarko Papić podsjetio je da socijalno poduzetništvo čine inovativne aktivnosti  pojedinaca ili grupa  usmjerene na efikasnost rješavanja socijalnih problema građana stvaranjem novog tipa proizvodnih organizacija, socijalnih preduzeća koja djeluju na tržištu, ali svoju dobit koriste samo za nova zapošljavanja i sopstveni razvoj.  

Socijalno poduzetništvo je, po njegovim riječima, spoj socijalne zaštite i zapošljavanja, dakle ima socijalni i ekonomski značaj. Istovremeno, to je poluga socijalnog uključivanja onih koji su isključeni, od nezaposlenih do ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, Romi, žene idr).

- Socijalno poduzetništvo je jedan od elemenata vraćanja ljudi u svijet rada. U BiH je ono tek počelo da se razvija i postoje primjeri dobre prakse, ali to je daleko od stanja u Evropi. Sektor socijalnih preduzeća u EU danas zapošljava 14 miliona ljudi, što čini oko sedam posto  ukupno zaposlenih u EU – kazao je Papić.  

Na okruglom stolu, kako je istakao, bit će usvojene preporuke, a osnovne su da se u oba entiteta, s obzirom na to da se radi o entitetskim nadležnostima, usvoje strategije razvoja socijalnog poduzetništva, da se donesu zakoni o socijalnom poduzetništvu i da se stvori povoljno okuženje uključujući i načine finansiranja socijalnih preduzeća.

- U Programu rada Vlade Federacije BiH 2015 - 2018 postoji 16 tačaka koje se odnose na razvoj socijalnog poduzetništva i nadam se će ih implementirati. Zaključci i preporuke sa okruglog stola bit će podloga za buduće djelovanje zagovaračkih aktivnosti  Koealicije marginalizovanih grupa u BiH (KOMA) – naveo je Papić.          

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, po riječima Sabine Čano iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH, dobra je podloga za razvoj socijalnog poduzetništva. Navela je da je Fond  u protekle  četiri godine djelovanja podržao veliki broj ideja vezano za socijalno poduzetništvo.

- Sa svakim javnim pozivom imamo novih  zaposlenih 250 osoba sa invaliditetom, a također imamo novih 50 samostalnih obrtnika i možemo reći da je u Federaciji BiH zaposleno 1. 125 osoba uz podršku Fonda – izjavila je Čano.     

U Republici Srpskoj Zakon o profesionalnoj refabilitaciji  i zapošljavanju invalida usvojen  je prije 11 godina, a Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS funkcioniše deset godina. Predstavnica tog fonda Sandra Trkulja  kazala je da su rezultati  skromni, napominjući da bi se razvojem socijalnog poduzetništva  značajan broj osoba sa invaliditetom zaposlio u takvim poduzećima.  

Na skupu je istaknuto da je od ključne važnosti javno-privatno-civilno partnerstvo i koordinacija u procesu razvoja socijalnog poduzetništva u BiH.

(Fena)