Svako bi mjenjao Dejton, ali kako?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović danas je u Mostaru otvorio u konferenciju „Konsenzus o preustroju političkog sustava 20 godina poslije Daytona – realnost ili zavaravanje?“.

  • Kategorija Politika
  • Objavljeno 13.11.2015 17:44
Govoreći na otvaranju Čović je kazao kako je skup dobra prigoda "da se svi zajedno osvrnemo na proteklih 20 godina kako bi mogli planirati budućnost naše BiH".

- Sasvim sam siguran da ćemo danas iznijeti različite stavove kako smo doživjeli proteklih 20 godina i kako vidimo kratkoročnu i dugoročno budućnost BiH, ali jedno je sasvim izvjesno, a to je pravna i ekonomska cjelovitost BiH - istaknuo je predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Dodao je kako je u BiH potrebno stvoriti ambijent kako bi, oni koji će sutra biti nositelji vlasti, imali dobre uvjete da BiH prednjači na Balkanu i u regiji, a sve "kako bi naši mladi ljudi ostajali u BiH".

- Siguran sam da je to prije svega odgovornost nas koji smo u naredne tri godine preuzeli obvezu voditi BiH i preokrenuti je u novom smjeru - poručio je Čović, istaknuvši kako je potrebno BiH reorganizirati na racionalan način kako bi bila učinkovitija i kako bi osigurala jednakopravnost svih naroda u BiH ali i ostalih koji u njoj žive.

Na skupu, uz Čovića, sudjelovali su član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić, zatim predsjednik Republike Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudin Radončić, te predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić.

Po riječima Milana Sitarskog iz Insituta društveno-političkih znanosti (IDPI) iz Mostara, Konferencija je usmjerena prije svega na ispitivanje mogućnosti konsenzusa oko konkretnih institucionalnih promjena na razini ustava BiH i FBiH te izmjena Izbornog zakona BiH.

- Mi pokušavamo da u fokus stavimo detaljniju razinu, odnosno da vidimo postoji li mogućnost konsenzusa oko konkretnih izmjena političkog sustava kako bi se otklonile njegove identificirane manjkavosti – kazao je Sitarski, naglasivši kako je osnovna teza ove konferencije da konsenzus mogu sklopiti i provesti isključivo domaći akteri i to politički koji imaju legitimitet i unutar svojih konstitutivnih naroda, a i unutar države kao cjeline.

Stranački lideri: Za promjenu Dejtona ključno je povjerenje među partnerima

Jedino načelo koje nas može dovesti do toga da se osjećamo i legitimni i legalni kao predstavnici jednog, drugog, trećeg naroda i svih građana u BiH jeste to da pronađemo instrumente kako zaštititi i građansko i kolektivno u BiH, a da u tom smislu jedan narod drugom ne bira predstavnike najviše razine izvršne i zakonodavne vlasti - kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

Po mišljenju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda i predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, rješenje je da Federacija BiH bude jedna izborna jedinica gdje je prvi onaj tko dobije najveći broj glasova, a zatim da se za idućeg uvodi dodatni kriterij.

- Mislim da smo se bili jako približili i da su trebali da uspiju ti pregovori. U ovoj sad atmosferi koju imamo ja sam uvjeren da bi ti pregovori bili završeni - kazao je Izetbegović.

Govoreći o principima koje su lideri političkih stranaka potpisali u Briselu 2013. godine, član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kazao je kako političari različito gledaju na provođenje spomenutih principa te da zbog toga ulaze u fazu sukoba zbog čega je BiH potrošila deset godina, a da se nije pomakla ni milimetra.

- Slične tame kao prije deset godina, gotovo isti učesnici, iste pozicije. Teško će bilo ko od nas ko u ovome učestvuje već deset, petnaest godina preko noći početi drugačije da misli - naglasio je Ivanić.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik te predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić izrazili su sumnje da bi se mogao naći konsenzus za promjene Daytona.

Bosić je kazao da je za njegovu promjenu ključno povjerenje među partnerima.

- Glavni nedostatak je međusobno povjerenje i ja sam siguran da bez „otopljavanja leda“ i bez međusobnog povjerenja ništa nećemo uraditi. Ako bi radili nešto drugo u odnosu na ovo što imamo sad, to može biti samo davanje drugima većih prava, a ne nikako oduzimanje prava od bilo koga koje je već stekao. U tom bi trebalo tražiti prostor da pokušamo doći do rješenja, a jedino rješenje je ono koje će biti prihvatljivo za sve. Preduslov za bilo šta je drugačiji međusobni odnos - kazao je Bosić.

- Mislim da je ključno pitanje bilo realizacija briselskog dogovora i da smo ga realizovali sigurno bi sada imali kandidatski status, a ne dodatne uslove za kandidatski status. Kamo sreće da mi to ovdje možemo završiti. Ovdje samo uspijeva što nameće visoki predstavnik i ništa drugo - kazao je Dodik.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić kazao je da Dayton jeste zaustavio rat ali da se nitko s njim ne osjeća najsretnije.

- Najveći dio srpskog korpusa se boji neke vrste unitarizma, Bošnjaci se boje separatizma, Hrvati se boje majorizacije, imali smo situaciju da to nije politika bošnjačkog korpusa nego možda jedne stranke koja čak i nije htjela da bude dominantno bošnjačka ali je imala dovoljno moći da majorizira Hrvate kroz izbor člana Predsjedništva BiH. Također smo i mi imali velikih trauma kojih se bojimo. Ja mislim da ćemo Dayton morati mijenjati više kao proces pridruživanja i prihvaćanja standarda EU - kazao je Radončić.

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić kazao je kako se mora doći do rješenja koja će stvoriti minimum konsenzusa i povjerenja na institucionalnoj razini, a ne međuljudskog povjerenja, jer to, kako je naveo, već imamo.

Panel diskusija o modelima izbora članova Predsjedništva BiH i ulozi medija u izgradnji konsenzusa

U drugom djelu diskusije na "Konferenciji o konsenzusu o preustroju političkog sustava 20 godina poslije Daytona - realnost ili zavaravanje?" u Mostaru bilo je riječi o modelima izbora članova Predsjedništva BiH - modela direktnog izbora i opcije uvođenje izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva na teritorijalnoj osnovi na temelju grupiranja županija u kojima bi se odvijali i procesi kandidiranja i procesi prebrojavanja glasova bez određivanja politike.

Moderator panel diskusije Milan Sitarski je podsjetio kako prijedlozi vezani za uvođenje izbornih jedinica nisu realizirani prije svega zbog prevladavajućeg stava među Bošnjacima da se time dodatno dijeli FBiH pa i BiH u cjelini, na što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao kako mu ta suštinska primjedba o podjeli nije jasna.

-Volio bih razumjeti one koji kažu da se dijeli BiH, ako ćemo kroz izborni ciklus osigurati da biramo članove Predsjedništva, Dom naroda po ovom ili onom modelu. Siguran sam da se niti kroz jedan izborni zakon ne daje naznake podjela nego se apsolutno jača i FBiH i BiH - ocijenio je Čović.

Podsjetio je da se radilo više modela izravnog izbora i u svakom od njih je RS bila jedna izborna jedinica, a onda se tražilo rješenje kako iz FBiH da izaberu dva člana po modelu novoga ustroja izbornih jedinica.

- Za Hrvate je prihvatljiv neizravni izbor, jednako kao i izravni izbor, ali po modelu koji će osigurati da hrvatski narod vrlo precizno u BiH bira jednog člana Predsjedništva - kazao je Čović.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović također je naveo kako bi se moglo razgovarati o svakom modelu, samo je pitanje mehanizma-provedbe, međutim, da bi radije radio na razvijanju pomirenja prije nego bi se donosile odluke o institucionalnim promjenama.

Predsjednik Republike Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je kazao kako je to isključivo pitanje Bošnjaka i Hrvata. Izborne jedinice odnosno teritorijalne jedinice su po njemu jedino rješenje problema u FBiH.

- Posve sam siguran da je to dobro i za dugoročnu stabilizaciju odnosa između Bošnjaka i Hrvata, mišljenja je Dodik.

- Ono što prihvate Hrvati kao model zajedno s Bošnjacima to ćemo i podržati - bio je konkretan Dodik.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić također se složio se s Dodikom.

- Oko pitanja koja se tiču Bošnjaka i Hrvata unutar FBiH, Dodik i ja smo bili pasivni promatrači i mi prihvatamo svaku varijantu koja se dogodi u FBiH a nije na štetu RS-a - kazao je Bosić.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Radončić je istakao da se ne bi trebalo više upuštati u avanture, kao što je bilo u slučaju Komšić, koji je, smatra on, napravio velike štete.

- Prvenstveno mislim na međunacionalne odnose Hrvata i Bošnjaka i vjerujem da danas relaksiranije razgovaramo te da će bošnjačko-hrvatski dijalog i relaksirajući odnosi dovesti do prihvatljivog rješenja - kazao je Radončić.

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić je objasnio kako mu je rasprava Radončića i Izetbegovića dala povoda da predloži da se u BiH formira Bošnjački narodni sabor BiH i Srpski narodni sabor BiH jer su, kazao je on, u svojim raspravama rekli kako nemaju nacionalni stranački legitimitet da govore u ime naroda a zapravo čitava logika konferencije je bila da se okupe za jednim stolom osobe koje iza sebe imaju i izborni i nacionalni legitimitet da mogu donijeti, odnosno mapirati svoje pozicije.

Smatram, da što se tiče Hrvata u BiH, Predsjedništvo nije najvažnije pitanje u ovom momentu-dodao je Ljubić.

- Bitnije je pitanje Doma naroda, odnosno, nacionalnog legitimiteta u Domu naroda jer, kako je kazao, iz Doma naroda izvodi se i predsjednik FBiH i vlada i raspolaganje svim kompetencijama i resursima koji su na raspolaganju jednom narodu - ocijenio je Ljubić podsjećajući kako je Hrvatima intervencijama u Ustav u izbornom zakonu odlukom visokog predstavnika oduzeto to pravo.

Član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da, kad bi bio u prilici da odlučuje u FBiH on bi prihvatio asimetrični model-RS direktno, a FBiH indirektno-svako bira svog.

U trećem dijelu panel diskusije, koja se odnosila na pitanje medija i akademske zajednice u procesu postizanja konsenzusa u BiH, Izetbegović je to ocijenio nemogućim, napominjući kako trenutno nije moguće napraviti dramatične izmjene.

- U ovom povijesnom momentu smo kada nitko nikome ništa ne može nametnuti - smatra on.

Radončić, kao čovjek koji je tridesetak godina u medijima, sugerirao je svojim kolegama, novinarima kako su tu da prate događaj a ne koalicije ili političke opcije ili da određuju drugim eventualno legitimnim pobjednicima kako će koalirati.

- Mislim da danas imamo atmosferu međusobnoga pomaganja, tolerancije i kompromisa i mislim da mediji trebaju znati da ćemo sigurno riješiti ovo pitanje iz sfere izbora ravnopravnosti i izbora članova Predsjedništva - dodao je Radončić.

Bosić je mišljenja da će se mijenjati klima međusobnoga nepovjerenja.

Ljubić je izrazio svoje razočarenje dijelom akademske zajednice, napominjući kako ne vidi dovoljno neovisnosti i analitičnosti te kreativnoga pristupa.

- Što se tiče medija, želio bih vidjeti elektronske medije na hrvatskom jeziku, ne zato što nismo u stanju kroz sustav tih medija istaći svoje interese i istinu nego se nismo u stanju ni međusobno upoznati kao narod živeći u različitim dijelovima BiH- ocijenio je Ljubić.

Dodik je, pak, podijelio medije na javne i privatne, odnosno one koji "iznose istinu i one koji uporno iznose neistinu".

Dodik i Izetbegović o Daytonskom mirovnom sporazumu - realnost ili zavaravanje

Nakon završetka konferencije predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako u tom entitetu postoji konsenzus oko Daytonskog mirovnog sporazuma te da su predstavnici RS-a spremni ući u parlament i na bazi sporazuma dva entiteta, dogovoriti izmjene ustava koje neće ići na štetu manjeg bh. entiteta.

- Što se mene tiče i stava oko toga, mi nemamo problem da se u Federaciji riješi pitanje koje će omogućiti da i hrvatski i bošnjački narod budu zadovoljni. Imajući u vidu da u RS-u postoji konsenzus o tome, mi taj konsenzus nećemo dovoditi u pitanje i spremni smo uđemo u parlament i na bazi sporazuma dva entiteta dogovorimo ulazak u parlament i izmjene ustava u tom dijelu – kazao je Dodik.

Znači, RS ostaje pri svome stavu koji nije ni protiv koga uperen, dodao je on, naglasivši kako Republika Srpska pristaje da uđe u inovacije Ustava u dijelu u kojem se traži odluka Sejdić- Finci te da je stav RS-a o tome jasan.

Podsjetio je kako u FBiH u proteklome vremenu nije bilo konsenzusa o tome pitanju.

- Mislim da bi najčistiji model bio dvije izborne jedinice u Federaciji za člana Predsjedništva, ukoliko ja uopće imam pravo da to kažem, jer je to ipak stvar dogovora u samoj Federaciji – naglasio je Dodik.

- BiH je stvorena u Daytonu i on je naravno okvir za njezino daljnje postojanje, a konsenzus odluka koje se trebaju donijeti, i hoćemo da donesemo, mora biti sačuvan kao što mora biti sačuvan sustav nadležnosti uspostavljen Daytonskim sporazumom, kao i zaštitni veto na različitim razinama koji neće dozvoliti da itko nameće samo svoju volju – ustvrdio je predsjednik RS-a.

Po njegovim riječima, na današnjoj konferenciji zanemareno je pitanje izbora članova Predsjedništva, kao i realiziranje odluke Sjedić-Finci.

- Pored agende o kojoj se ovdje uveliko priča i navodno njezinog velikog ostvarivanja, rečeno je veoma jasno da se ne može ni aplicirati za članstvo, ili može ali ono neće biti prihvaćeno, za status u EU i status kandidata, ukoliko ne budu riješena dva ranija pitanja, a to je mehanizam koordinacije i Sejdić-Finci - istaknuo je on.

Dodik smatra kako se Dayton nikada nije ni pokušao provesti onako kako je napisan što je, po njegovom mišljenju, izazvalo mnogo problema.

Po njegovom mišljenju, najveći kršitelj Daytonskog sporazuma je visoki predstavnik koji je intervenirao u sporazum, a nije imao pravo. Pribavio je sam sebi bonska ovlaštenja na koja nije imao pravo, i vršio je izmjenu zakon i ustava na koje nije imao pravo, smatra Dodik.

- To je dovelo do toga da se recimo u Federaciji BiH Daytonska pozicija hrvatskog konstitutivnog naroda potpuno degradira i dovede u poziciju majorizacije - naglašava Dodik, ponovivši kako je to rezultat odluka visokih predstavnika što je pokazalo svima na koji se način što želi u samoj BiH.

I zato vraćanje principima uvažavanja koje smo ovdje čuli - principima da nitko nikome ne bira predstavnike je veoma važno i oko toga postoji, ovdje, među nama konsenzus, apsolutni konsenzus. Ali ja bih volio da to provedemo u djelo i da u tom pogledu imamo jasna institucionalna propisana normativa određenja koja će to spriječiti – naglasio je on, dodavši kako nije siguran da u jeku neke nove izborne kampanje nećemo brzo odustati od ovog principa, a to bi bilo loše za samu BiH.

Dakle, podržavam razgovor, dogovor, podržavam ove izmjene, ustvrdio je Dodik.

- Moj prijatelj Radončić je ovdje pričao o strahovima, a mislim da strahova ne bi trebalo biti. Republika Srpska nije protiv toga da svoju autonomiju i svoj status upražnjava u okviru BiH, ali ono u čemu se mi razlikujemo je u tome da je visoki predstavnik degradirao autonomiju entiteta i ojačao zajedničke institucije bez suglasnosti onih koji tome daju suglasnost – kazao je.

- Nema tu straha. Ovdje se radi o tome na koji način osigurati poštivanje međunarodnog ugovora koji se zove Dayton – dodao je Dodik, kazavši kako Republika Srpska, isto tako, jasno poručuje da bezgranično neće čekati da se neke stvari dogovaraju na bazi urušenog njezinog statusa i otetih nadležnosti.

Ustvrdio je kako se svi u BiH slažu da su sud i tužiteljstvo postali više političke institucije nego što su instrumenti prava.

- Ja nisam za to da se ukinu Tužiteljstvo i Sud BiH, ali sam zato da se ograniče njihove nadležnosti u okviru onoga što jeste nadležnost zajedničke razine BiH – kazao je, zaključivši kako su, ako se to ne postigne u BiH, uzalud ovakvi sastanci.

Govoreći o današnjoj Konferenciji, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je kako je sve već rečeno - da je Dayton donio mir, no da nije donio potpuno funkcionalnu državu te da tu ima mnogo toga da se mijenja i popravlja.

- Nisam optimista da možemo nešto dramatično pozitivno napraviti u ovom trenutku, ali sam optimista da ćemo definitivno postići jednu bolju atmosferu dogovaranja u zemlji, da će moći ubrzano rješavati pitanja koja se odnose na socioekonomske stvari te da ćemo stvoriti jednu relaksaciju odnosa, jedno povjerenje i doći do toga da imamo isti stav o setu najvažnijih pitanja – istaknuo je Izetbegović.

On smatra kako do toga neće doći u 2015. godini.

- Mislim kako će u slijedećih par godina definitivno doći do toga, da smo u stanju napraviti, s povjerenjem, neke iskorake i u pojednostavljivanju države, ali smo se danas fokusirali na ono što posebno zanima Hrvate u BiH - izbor člana Predsjedništva. Tu imamo namjeru da pomognemo da se ta stvar relaksira - zaključio je bošnjački član Predsjedništva BiH.

Sitarski: Konsenzus oko načela da jedan narod ne može drugome narodu birati predstavnike

Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, u čijoj je organizaciji u petak u Mostaru održana konferencija o političkom preustroju BiH, kazao je kako danas postoji nešto veća šansa da se postigne dogovor među političkim akterima i naprave konkretni koraci.

- U formalnom smislu danas nismo usvojili neke zaključke, ali smo pokušali u osnovnim tezama svesti osnovu suglasnosti oko ključnih pitanja među političkim i medijskim partnerima. Kod političara nema više neslaganja oko jednog od briselskih načela da jedan narod ne može drugom narodu birati njegove političke predstavnike - kazao je za Fenu nakon završetka konferencije Sitarski.

Po njegovim riječima, razlika ima po pitanju tajminga i kojim bi se redoslijedom trebalo ići u promjene.

- Neki političari smatraju kako bi još trebalo raditi na produbljivanju povjerenja među političkim predstavnicima i konstitutivnim narodima pa da se onda to pretoči u neke institucionalne promjene, dok drugi inzistiraju da se prvo uvedu određene institucionalne promjene koje bi onda pokazale da je ta namjera da se poveća nivo povjerenja zaista ozbiljna i konkretna - kazao je Sitarski.

Kada su u pitanju mediji, Sitarski je istaknuo kako novinari žele podržati konstruktivno ponašanje političara i koji god koncenzus političari postignu.

- Predstavnici medija su, međutim, upozorili na to koliko je realan utjecaj medija na javno mnijenje. Postignut je konsenzus kako ni političari ni mediji uzeti zajedno ne popunjavaju cjelinu društva i da u daljnje aktivnosti ove vrste treba uključiti i ostale društvene aktere - kazao je Sitarski.

(Fena)