Posao za ulične prodavače u "Ključu"

Sarajevska Tvornica čarapa Ključ u zadnjih 30-ak godina radila je za brojne svjetski poznate firme, kao što su Beneton, Hugo Boss, Piere Cardin, Kalzediniju, Intersocks, Vignoni, Rossi, Falke, Kunert, Ewers…

  • Kategorija Ekonomija
  • Objavljeno 11.11.2015 10:09
"Ove godine imamo ugovore sa velikim firmama Ewers strumpfe i Kunert iz Njemačke, Socks & Faschion iz Švicarske, Intersocks i Vignoni iz Italije i druge. To su firme sa kojima radimo godinama neprekidno.

Zadovoljni su našim kvalitetom, poštovanjem rokova isporuke i cijenama. Za sve njih radimo muške, ženske i dječije sokne i dokoljenice, kao i ženski i dječiji hulahop. Ovo su sve poslovi na bazi kupoprodajnih ugovora.

Mi nabavljamo sirovinu i repromaterijal za proizvodnju i isporučujemo im gotove proizvode. Ne radimo takozvane lohn poslove", kazao je za Oslobođenje Jasmin Seferović, direktor Ključa.

Trenutno je u ovom preduzeću zaposleno 58 radnika, ali, kako je kazao Seferović, imaju mogućnosti da zaposle još 100 radnika, ukoliko bi država uvela red na tržištu, da se zabrani ulična prodaja čarapa na svakom ćošku, da se uvoz čarapa kontroliše u skladu sa zakonima, te da se sankcioniše nelegalna proizvodnja.

Kako je kazao Seferović, spremni su da zaposle sve ulične prodavače čarapa, da im daju pristojnu platu, topli obrok, te socijalno i penziono osiguranje.

"U posljednje vrijeme vodimo razgovore sa kineskim partnerima o izvozu naših proizvoda u Kinu, pod brendom Ključ, kao i o mogućem zajedničkom ulaganju u novu opremu i postrojenja za veću proizvodnju. Takođe, vodimo razgovore sa nekoliko švedskih firmi o izvozu na tržište Skandinavije. U toku su i razgovori sa Njemačkim partnerima o velikoj proizvodnji sportskih čarapa za njihovo tržište", kazao je Seferović.

Tvornica čarapa Ključ ima u vlasništvu proizvodni objekt u Azićima, površine 14.000 kvadratnih metara, koji je devastiran u posljednjem ratu. Tamo je trebalo da radi oko 2.000 radnika na 600 pletaćih mašina.

"Mi imamo planove da taj objekt bar djelimično osposobimo i tamo preselimo svu proizvodnju. U prvoj fazi zaposlili bismo oko 500 radnika na proizvodnji čarapa i lake konfekcije.

Nažalost, nemamo odgovarajući interes i podršku od opštinskih, kantonalnih, federalnih ili državnih institucija. Od 2003. godine, kada je izvršena privatizacija dioničko društvo Ključ nije dobilo ni od koga nijednu jedinu marku. Mi ne tražimo ništa džaba, tražimo povoljne kredite ili investitore koji bi ušli zajedno sa nama u rekonstrukciju proizvodnih pogona u Azićima.

Nadamo se da će se naši planovi ostvariti u narednom kratkoročnom periodu", poručio je Seferović.

(biznis.ba)