Poslovno okruženje je ključ bržeg razvoja

Na poslovnom forumu pod nazivom „Percepcija privatnog privrednog sektora u bosanskohercegovačkoj javnosti” u Bihaću zaključeno je da je stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta imperativ kako bi Bosna i Hercegovina krenula ubrzanijim razvojem, posebno privatnog privrednog sektora.

  • Kategorija Ekonomija
  • Objavljeno 03.11.2015 12:53
Poslovni forum koji je održan 28. oktobra organiziralo je Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK BiH) u saradnji s udruženjem Wirtschaftsverein BiH i mljekarom Meggle uz podršku Ambasade SR Njemačke i Fondacije Konrad Adenauer.

 - BiH treba, prije svega, da bude stabilna zemlja s predvidivim ekonomskim kretanjima i pouzdanim institucijama za šta su potrebne brojne reforme uz podršku cjelokupnog društva - jedinstvena je to ocjena učesnika Foruma koji su i ovog puta poručili da samo poboljšanje općeg ambijenta poslovanja može dovesti do razvoja i većih ulaganja koja još uvijek koče brojne, prvenstveno, administrativne barijere.

Obraćajući se učesnicima njemački ambasador u BiH Christian Hellbach je istakao da nije tajna da bosanskohercegovačka privreda zaostaje iza potencijala koje ima i čiji su uzrok okvirni uvjeti za poslovanje. Potrebne su brojne promjene kako bi, ne samo strani investitori ulagali nego i domaći. Time, ustvari, dolazi do integracije u EU.

Prema njegovim riječima, sljedeći korak integracije - dobivanje statusa kandidata, ovisit će prije svega od napretka u provođenju reformi na koje se BiH u julu ove godine obavezala.

- Smatram da se posljednjih mjeseci dešavalo dosta pozitivnih stvari u tom pravcu, međutim, još imamo prepreke, još imamo političku nestabilnost, suvišne političke diskusije. Moja je procjena da se Bosna i Hercegovina može mijenjati, međutim, na građanima je da podrže one koji će dovesti do tih promjena - kazao je njemački ambasador.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je kazao da je od 2008. evidentan pad svih aktivnosti - građevinskih, industrijskih, pa tako i upliv direktnih stranih investicija u GDP-u Bosne i Hercegovine od 2007. godine.

Osvrnuo se i na pozitivne pomake, istakavši da su pojedine kompanije podigle standarde i ispunile uvjete za izvoz u EU, ali da je pred njima još mnogo toga s obzirom na izazove koji slijede, na investicije koje imaju i na proizvode za koje u narednoj godini trebaju da ispune uvjete.

Prema riječima Alexandera Märdiana iz Predstavništva njemačke privrede u BiH, postoji osjećaj da predodžba o privredi u BiH nije dovoljno prisutna u javnosti. Posebno u slučaju Njemačke postoji pristup u okviru kojeg se zagovara da se osigurava rast i lokalnih preduzeća, ne samo njemačkih, koja trebaju težiti ka izvozu svojih proizvoda.

Primjerice, BiH je po izvozu u Njemačku na 71. poziciji dok je s druge strane, Slovenija prošle godine izvezla osam puta više robe u Njemačku od BiH. Smatra, da je domaćim privrednicima potrebno pružiti podršku u okviru toga procesa, pa i kroz događaje poput ovog poslovnog foruma.

- Da bi ova zemlja bila interesantna za investitore, neophodno je na značajnim tržištima promovirati BiH kao lokaciju za investiranje, unaprijediti zakonodavstvo u smislu osiguravanja konkurentnosti domaćih i stranih kompanija, smanjiti namete za poslodavce te uspostaviti stabilnu i pouzdanu administraciju - kazao je Märdian.

Direktor Tvornice cementa Kakanj i predsjednik Vijeća stranih investitora Branimir Muidža se osvrnuo na „lakoću poslovanja“ u BiH navodeći da investitori koji dolaze u ovu zemlju moraju čekati i po 180 dana za dobijanje građevinskih i sličnih dozvola, po čemu je BiH najnepovoljnija u odnosu na zemlje regije.

U vezi s tim spomenuo je ''Bijelu knjigu'' koju Vijeće stranih investitora objavljuje na godišnjem nivou i u kojoj su sadržane preporuke predstavnika stranih kompanija o tome šta bi država trebala uraditi kako bi se otklonile barijere i ojačao privatni sektor.

Na pozitivne pomake ukazao je Robert Kordić, predsjednik udruženja Wirtschaftsverein BiH, naglasivši da bi prema rezultatima privrednog istraživanja koje se svake godine provodi među članovima Udruženja, više od 85 posto svih
ispitanika ponovno ulagalo u BiH - uprkos lošim okvirnim uvjetima. Smatra da upravo strani ulagači mogu biti most koji će povezati, ne samo strane proizvođače s bosanskohercegovačkim tržištem, nego i domaći realni sektor s tržištem Evropske unije.

Direktor kompanije Meggle za jugoistočnu Evropu Marjan Vučak istakao je kako je javnost teško uvjeriti u ispravnost onog što se u privatnom privrednom sektoru radi, ali da to u ovoj kompaniji nastoje učiniti kroz povećanje proizvodnje, nova zapošljavanja, širenje kooperantske mreže i kvalitetom proizvoda, na osnovu čega su i dobili zeleno svjetlo za izvoz u zemlje EU.

Poslovni forum održan u Bihaću samo je jedna u nizu aktivnosti u okviru javne kampanje koju je udruženje Wirtschaftsverein BiH s partnerima pokrenulo u martu ove godine, a čiji je temeljni cilj poboljšanje percepcije privatnog privrednog sektora u javnosti, posebno izvozno orjentiranog, upoznavanje s poteškoćama s kojima se susreće, te poziv na provođenje neophodnih ekonomskih reformi, saopćeno je danas iz AHK BiH.

(Fena)