Gube li Rusi "naftni rat"?

Na naftnom tržištu Evrope razvija se "naftni rat", u koji su zasad uvučeni Rusija i Saudijska Arabija, ali uskoro bi se i Iran mogao pridružiti. U budućnosti to bi moglo predstavljati opasnost da će Rusija izgubiti gotovo trećinu količine evropskih isporuka.

  • Kategorija Ekonomija
  • Objavljeno 02.11.2015 09:30
"Evropske rafinerije nafte aktivno su počele kupovati naftu od Saudijske Arabije", piše rusko internetsko izdanje Gazeta.ru pozivajući se na izvor u naftnom sektoru. Prema podacima agencije Reuters, tokom posljednjih mjeseci američka kompanija Exxon, britansko-nizozemska Shell, francuska Total i talijanska Eni povećale su nabavke saudijske nafte za svoje tvornice u Zapadnoj Evropi i na Sredozemlju.


Igor Sečin, šef najveće naftne kompanije u Rusiji Rosneft, izjavio je 13. oktobra da je Saudijska Arabija počela prodavati svoju naftu u Poljskoj, i to po damping cijenama.

"Nafta iz Saudijske Arabije i dalje je postojala na evropskom tržištu. U 2010. u Evropu je dolazilo otprilike 10% izvora saudijske nafte, otprilike 30 miliona tona", komentariše informacije medija Aleksandr Pasečnik, šef analitičke uprave Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost. Prema njegovim riječima, radi se tačnije o novom logističkom koridoru. "Poljska luka u Gdanjsku počela je pripremati isporuke nafte iz Saudijske Arabije. Postoji mogućnost da ovdje postoje pretpostavke za rast i, shodno tome, određeni rizici za Rusiju", govori stručnjak.

Stručnjaci, koje je pitao RBTH, smatraju da je ekspanzija na evropsko tržište jedan od najlogičnijih koraka za Saudijsku Arabiju, budući da države-proizvođači nafte ne pokušavaju u sklopu OPEC-a smanjiti količinu proizvodnje. "Kako se već postojeće tržište ne bi prezasitilo kupaca, puno je jednostavnije proširiti njegove granice", objašnjava Jurij Prokudin, analitičar portala Fx Bazooka.

Još jedan vjerovatan razlog je skorašnji izlazak Irana na svjetsko tržište nafte. "Čim se sankcije s Teherana pravno skinu, iranska nafta će se probiti na evropsko tržište. Nije isključeno da je Saudijska Arabija upravo zbog toga odlučila pojačati pozicije u Europi", govori Aleksandr Pasečnik.

"Tačni uslovi isporuka zasad nisu poznati. Ipak, može se pretpostaviti da će barel nafte, polazeći od aktuelne situacije na tržištu, koštati evropske kupce 48-49$, odnosno 4-5$ jeftinije od barela nafte Urals", govori Jurij Produkin. Dodaje je da bi Saudijska Arabija mogla potencijalno dati i dodatni popust od 0,5-1$.

Trenutno Rusija osigurava oko 25% evropske potražnje nafte. Tokom ove godine količina je narasla za više od 5,5%, odnosno do 97, 6 miliona tona. Prema ocjeni Jurina Produkina, Rusija bi sljedeće godine mogla izgubiti trećinu te količine.

Međutim, Aleksandr Pasečnik smatra da je mogućnost da će Saudijska Arabija povećati isporuke više signal za uzbunu nego realna prijetnja. "Da bi se evropske tvornice preorijentisale na saudijsku naftu, potrebno je investirati u rafinerije i promijeniti logističke veze, a to podrazumijeva dodatne troškove. Čak ni niže cijene nafte ne bi mogle pokriti te potrebne investicije", ističe analitičar.

Ako Rusija počne gubiti udio na evropskom naftnom tržištu, taj gubitak bi se mogao nadoknaditi isporukama u Kinu, prenose agencije. Međutim, postoji rizik da će se Rusija dugoročno susresti s nedovoljnim investiranjem u sektor te smanjenjem proizvodnje nafte. To je jedan od scenarija Ministarstva energetike Rusije. "Osim toga, azijski partneri zasad tehnički nisu spremni za veću potražnju ruske nafte", ističe Aleksandr Pasečnik iz Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost. "Zbog toga evropsko tržište za Rusiju i dalje igra veliku ulogu", govori.

Izvor agencije Gazeta.ru smatra da će ta "konkurencija u cijeni na evropskom tržištu dovesti do toga da će se ili smanjiti cijene ruskog Uralsa, ili će Rusija izgubiti dio tržišta". 

(KKD)