Advokatski tim: Prava naših klijenata treba da štite institucije BiH

Pravni zastupnici turskih državljana, čije izručenje traži Republika Turska, smatraju kako prava njihovih klijenata, prije svih, trebaju da štite institucije Bosne i Hercegovine, a da su oni (pravni zastupnici) tu "da pruže dokaze da oni (klijenti) nisu pripadnici nikakve terorističke organizacije, da se protiv njih ne vodi nikakav postupak i da se oni u potpunosti zakonito i legitimno već godinama nalaze u BiH".

  • Kategorija Vijesti
  • Objavljeno 15.07.2019 15:41
Advokat Nedim Ademović danas je na pres-konferencij u Sarajevu naveo "da je situacija s turskim državljanima ispolitizirana te da postoji veliki politički pritisak da institucije BiH te slučajeve riješe, ne na pravni, na način u skladu sa zakonima i Ustavom BiH i međunarodnim standardima, nego da se riješe kroz političke dogovore između dvije države".

Opisujući razloge za nastalu situaciju, naveo je da je R Turska za vrijeme vanrednog stanja (nakon pokušaja državnog udara u julu 2016.) donijela zakonske dekrete kojima su stotinama hiljada turskih državljana "ukinuti pasoši", te da je Turska tražila od Interpola da se na desetine turskih državljana stavi na tzv. crvene potjernice kako bi im se onemogućilo kretanje, odnosno bili primorani da budu deportovani.

- BiH je već u dva navrata odlučivala o deportaciji turskih državljana i Sud BiH je donio presudu kojom je utvrdio principe po kojima se BiH mora ponašati - ustvrdio je Ademović, podsjećajući da se radi o slučajevima u kojima je Sud BiH odlučio negativno (odbio izručenje), rukovodeći se činjenicom da međunarodna zajednica, prije svega, UN nisu prihvatile stav Turske da FETO-pokret proglase terorističkom organizacijom.

Dodao je, kako se s pravnog gledišta, pripadnost takvom pokretu ne može inkriminizirati, te po tom osnovu tražiti nečija deportacija.

- U takvoj situaciji, potrebno je da R Turska u svakom pojedinačnom slučaju dostavi jasne/nedvojbene dokaze da je neko konkretno izvršio neko krivično djelo protiv demokratskih procesa i demokratske vlasti u R Turskoj, zbog čega bi onda takvi postupci bili opravdani - kazao je Ademović.

U tom je kontekstu podsjetio da su se na međunarodnom nivou - Kosovo, Moldavija i Azerbejdžan več suočili s presudama Evropskog suda za ljdska prava u Strasbourgu, zbog toga što se nisu ponašale po međunarodnim standardima, istovremeno, izražavajući nadu da BiH neće dozvoliti sličan scenario.

Naveo je da se BiH mora opredijeliti - da li će slijediti zahtjev R Turske da se njihovi klijenti izruče, ili će slijediti pravne standarde na osnovu kojih to neće dozvoliti i na osnovu kojih će i dalje smatrati da su njihovi pasoši u potpunosti validni kao što to tretiraju sve evropske zemlje, uz opasku da BiH mora slijediti međunarodne standarde.  

U prilog iznesenoj tezi, Ademović je podsjetio na presude Suda u Strasbourgu, u kojima je taj sud jasno obrazložio "da je protivno principima demokratije i pravne države da ljudi imaju bilo kakve posljedice zbog toga što se politički progone u drugim državama".      

Advokatica Senka Nožica podsjetila je kako su njihovi klijenti (turski državljani) porodični ljudi, koji u BiH borave duži niz godina te da su, uglavnom, zaposleni u sektoru obrazovanja.

- Niti jedan od naših klijenata, a ni mi kao punomoćnici nismo dobili bilo kakav dokument uz zahtjev za deportaciju - kazala je Nožica, navodeći da se trenutno vode postupci pred Službom za poslove sa strancima, te da se njihovi klijenti nalaze na nekim listama koje su objavljene u Turskoj i koje su dostavljene Ministarstvu sigurnosti BiH, a u kojima se navodi da je određenom broju turskih građana poništen pasoš.

Upozorila je kako protiv njihovih klijenata nije vođen niti jedan postupak ni u BiH, ni u Turskoj za bilo kakvu nezakonitu radnju koja bi bila osnov za poništenje njihovih pasoša.

Pojašnjavajući aktuelnu pravnu situaciju, Nožica navodi kako se trenutno vodi postupak za ukidanje boravišnih dozvola njihovim klijentima, te da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH dobila spomenutu listu imena s brojevima pasoša i datumima proglašenja pasoša nevažećim, bez bilo kakvog dokaza o razlozima njihovog proglašenja nevažećim.

Precizirala je kako će u ovisnosti od postupanja nadležnih institucija, odnosno u slučaju da Ministrastvo sigurnosti odbije žalbe punomoćnika, njihovi klijenti biti prisiljeni da traže azil, a da su pravnom timu na raspolaganju pravni instrumenti - tužba pred Sudom BiH (kojom se protive izručenju klijenata), apelacija za zaštitu ljudskih prava u Ustavnom sudu BiH i u konačnici apelacija pred Sudom u Strasbourgu.

- Mi se spremamo za najgori scenario - kazala je Nožica, navodeći da drugi set postupaka podrazumijeva traženje političkog azila po osnovu Zakona o kretanju i boravku stranaca u BiH.

Navela je kako su njihovi klijenti u vrijeme, kada je došao zahtjev s njihovim imenima da im se uskrati boravak u BiH zato što su im pasoši nevažeći, pribavili iz Turske potvrde kako se protiv njih ne vodi nikakva istraga te da nije podignuta nikakva optužnica, što, kako je kazala, potvrđuje da se radi o građanima sa svim pripadajućim pravima.

Istovremeno, poručila je da će advokatski tim pokrenuti postupke za zaštitu njihovih prava i insistirati na fer postupku..., konstatirajući kako se ne radi o političkom, nego pravnom procesu, te da će sve učiniti da u okviru pravne države BiH zaštite interese spomenutih turskih državljana.    

(Fena)