Komšić: NATO je psihološki potrebniji, to će odagnati strah od sukoba (VIDEO)

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić potpuno nepotrebnim nazvao je osporavanje usvajanja Prvog godišnjeg nacionalnog plana (ANP) od političkih predstavnika iz RS, jer je prije devet godina BiH bila u uvjetovanom Akcionom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

  • Kategorija Politika
  • Objavljeno 21.06.2019 09:00
Pojašnjavajući u intervjuu šta ovaj dokument znači, naglasio je da je uvjet iz Talina ukinut u decembru prošle godine i sada je od BiH zatražen ANP te Komšić smatra da ne postoji dovoljno razumijevanja šta to znači.

Razumije, kaže, politiku političkih predstavnika RS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, da ne žele BiH u NATO-u, ali neko drugi će odlučiti da li je BiH spremna na to članstvo i to za godinu, pet ili 50 godina.

- ANP je dokument koji se redovno dostavlja i za njega nije potrebna politička odluka. Ona je već donesena 2010. godine - stav je Komšića.

Budući da se za ovo pitanje veže i imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije (SNSD), Komšić je pojasnio da politika koja želi taj mandat najavljuje da neće provoditi ono što je usvojeno, odnosno neće provoditi zakon.

- Onda se postavlja logično pitanje kako osobi koja najavljuje nepoštovanje usvojenih zakona dati mandat i osobi koja neće provoditi ranije usvojene odluke Predsjedništva BiH. Ovo nikome ne ide u prilog, situacija je potpuno besmislena - kazao je Komšić.

Čak je ističe predlagano da se taj dokument koji treba biti dostavljen u sjedište NATO-a u Briselu ne zove Prvi godišnji nacionalni plan, nego nekako drugačije, samo da se dostavi, a onda će se oni u Briselu izjašnjavati o tome da li je to dobro ili ne.

Član državnog predsjedništva osvrnuo se i na posljednji objavljeni Izvještaj Evropske komisije, kazavši da je u njemu Komisija jasno zatražila od BiH ispunjenje standarda Evropske unije kako bi zemlja mogla dobiti kandidatski status i otpočeli pregovore.

- Od BiH je zatraženo poštivanje ljudskih prava, ukidanje diskriminacije prema građanima, izmjene diskriminatornog Ustava BiH, kakvim ga je ocijenio Evropski sud za ljudska prava, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i rješenje pitanje pravosuđa - naglasio je Komšić.

Bez ispunjenja svih ovih zahtjeva BiH neće moći napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji te Komšić napominje da ukoliko su neke struje u BiH mislile da će se BiH "provući kao loš đak" onda je to problem same države, a nikako Brisela.

Ipak, mišljenja je, da u odnosima između EU i uopće zemalja zapadnog Balkana postoji druga stvar na koju se malo obraća pažnja, a to je zanemarivanje geostrateških činjenica, odnosno želi li Evropa ovaj prostor u svom sastavu ili će ga prepustiti drugim uticajima kao što je uticaj Rusije ili istoka.

Na pitanje kada bi BiH sutra imala mogućnost birati EU ili NATO, Komšić odgovara da je BiH potrebno oboje te da bi volio da je BiH u statusu koji ima Hrvatska, ali mišljenja je da je država bliže NATO-u zbog čega se tome i više treba posvetiti, jer je teže ispuniti ono što EU traži.

S druge strane, smatra da je NATO psihološki potrebniji jer će to ljudima odagnati strah od sukoba u BiH. Kada je država članica NATO-a, dodaje Komšić, to znači da nema više rata u BiH.

Kada je u pitanju rad Predsjedništva koje do sada održalo tri redovne i nekoliko vanrednih sjednica, Komšić kaže da bi bilo bolje da se redovne sjednice održavaju mnogo češće, a da se institut vanrednih koristi manje.

Komšić kaže da nije siguran zašto predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije zakazivao češće sjednice. Da li je to, kako kaže, zbog odnosa prema ovom poslu ili njegova zauzetost poslom u Banjoj Luci.

Podsjetio je da je u mandatu u kojem je Komšić ranije bio član Predsjedništva kolektivni šef države zasjedao najmanje dva puta mjesečno ponekad i češće, te Komšić najavljuje da kada on preuzme predsjedavanje tom institucijom nastavit tako raditi u skladu s materijalima koji pristižu.

Tvrdi da nema potrebe da neke stvari čekaju na razmatranje, poput međunarodnih sporazuma uključujući one finansijske koji imaju odredbu o naplati kamata na neiskorištena sredstva.

Tu je i pitanje agremana, jer Komšić podsjeća da postoji diplomatska pravila da ukoliko se ne odgovori na zahtjev za agreman drugim državama u roku od tri mjeseca smatra se da je agreman odbijen.

- Primjera radi, ovosedmična sjednica imala je više od 70 tačaka dnevnog reda. Kako sada obraditi sve te tačke, a da ne bude površno budući da se nekad radi o delikatnim stvarima - kazao je.

S druge strane, odnosi između članova Predsjedništva na personalnom nivou nisu loši, ali politički stavovi su udaljeni, napominje Komšić i to posebno s Dodikom koji je, dodaje, neobičan po načinu rada i pristupanju poslu u Predsjedništvu. Ipak, Komšić podsjeća da je Dodik izbor građana.

Jedan od tačaka dnevnog reda posljednje sjednice Predsjedništva BiH bilo je pitanje migracija, a Komšić je ponovio da je od Vijeća ministara na uvid zatražen plan o zaštiti interesa BiH kada je u pitanju migrantska kriza.

- To pitanje ne rješava Predsjedništvo. Ključno je Vijeće ministara, a mi možemo samo pokazati interes za tu situaciju i predlagati inicijative koje neko može i ne mora prihvatiti. Takva je bila pitanje angažmana nenaoružanih pripadnika Oružanih snaga BiH, jer stalno se ističe da nedostaje ljudi koji bi zaštitili granicu gdje migranti ilegalno ulaze u BiH, ali to nije prihvaćeno - naglasio je.

Jedan od prijedloga oko kojeg su se usaglasili članovi Predsjedništva BiH je razgovor s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kada bi se zatražilo formiranje zajedničkog tima srbijanskih i bh. službi sigurnosti koji bi presijecali ilegalne kanale za migracije koje kontroliraju ilegalne grupe.

Bilo je razgovora i o angažmanu policijskih snaga Evropske unije (FRONTEX), ali to se može dogoditi samo na granici s EU, a to je u ovom slučaju granica s Hrvatskom.

Međutim, kaže Komšić, zbog nerazjašnjenih pitanja o tome iz RS zatraženo je pojašnjenje da li to znači angažman policijskih snaga samo na granici s Hrvatskom ili i prema Srbiji.

Osvrnuo se i na pitanje izmjena Izbornog zakona i činjenicu da se time na neki način uvjetuje imenovanje novog saziva Vlade Federacije BiH, kazavši da bi se to pitanje donekle riješilo predloženim zakonom o izbornim jedinicama.

Pojasnio je da bi odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića mogle biti implementirane izmjenom samo jedne rečenice u Izbornom zakonu, jer Ustavni sud je rekao da ne može u Izbornom zakonu stajati da obavezno iz svakog kantona po jedan pripadnik konstitutivnog naroda dolazi u Dom naroda Federalnog parlamenta.

Naime, tako je odlučeno, jer u Ustavu Federacije BiH stoji da iz svakog kantona dolazi po jedan pripadnik konstitutivnog naroda ukoliko je izabran i to je suština izmjena Izbornog zakona.

- To nije teško uraditi, teško je samo ukoliko se nešto ne želi uraditi. Također, tom apelacijom se želio izmijeniti ustavni sistem BiH, što nije prihvatljivo - stav je Komšića koji, kako kaže, poziva na razum budući da i Evropska komisija traži uklanjanje ustavne diskriminacije.

Istaknuo je i da se predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ) koja je podnijela sličnu apelaciju Ustavnom sudu našla u problemu, jer Ustavni sud ima odluku kojom je već odbijena njena apelacija.

- Predsjednik Suda ne želi staviti tu apelaciju na dnevni red plenarne sjednice nego se razmišlja kako da Krišto povuče svoju apelaciju, jer će odluka Ustavnog suda oboriti i apelaciju u slučaju Ljubić. To je cirkus. Tako je to kada se zakoni, ustav i odluke Ustavnog suda tumače po svom nahođenju - smatra Komšić.

Na kraju intervjua član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je da je mnogo toga do BiH te smatra da će sva pitanja biti lako riješiti ukoliko se istinski želi sigurnost, stabilnost, napredak i vladavina prava, a mnogo toga donosi NATO i EU te je potrebno provoditi pravila koja tamo važe.

https://www.youtube.com/embed/WX5_qLmuXow

(Fena)