Drljača: Potreban strateški pristup rješavanju kompletne reforme tržišta rada

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača danas je u Sarajevu na konferenciji pod nazivom "Izazovi na tržištu rada 2019" izjavio da je potreban jedan strateški princip i pristup rješavanju kompletne reforme tržišta rada.

  • Kategorija Ekonomija
  • Objavljeno 29.05.2019 10:31
Reforma tržišta rada i radnog zakonodavstva, kako je kazao, predstavlja  jedan od prioriteta u radu Vlade Federacije BiH, a to je ujedno prioritet u reformskim procesima u BiH i Federaciji BiH.

- Svjesni smo problema koji postoje, da je poslovno okruženje vrlo nekvalitetno, da je sivo tržište izraženo, da postoje brojni problemi vezani za vještine i znanja koje posjeduje radna snaga, da je veliki odliv stručnih kadrova, da mladi koji žele da se zaposle imaju probleme zato što nemaju radno iskustvo i sve to usložnjava ovu situaciju - kazao je Drljača.

Podsjetio je da su doneseni Zakon o radu i izmjene i dopune tog zakona, te dodao da se zakon o zaštiti na radu nalazi u Parlamentu FBiH, te da se negdje od marta prošle godine čeka da se izjasni o prijedlogu zakona. Zakon o mirnom rješavanju sporova je također u Parlamentu, s tim da je usvojen od Predstavničkog doma i očekuje se da u istom tekstu bude usvojen i u Domu naroda.

- Također su i brojni podzakonski akti, među kojima i oni o radu agencija za posredovanje i pristup u zapošljavanju. Konkretno, imali smo situaciju da smo imali 68 agencija koje se bave posredovanjem u zapošljavanju, a sada nakon izmjena i dopuna uredbe, kao i izvršene revizije tih agencija, utvrđeno je da postoji samo pet agencija, što predstavlja značajan iskorak  - naveo je Drljača.

Također, donesen je pravilnik kojim se vode evidencije o zapošljavanju, a cilj je da se kroz te mjere evidentiranja faktički spriječi mogućnost rukovodioca da ne prijavljuje radnike i da prijavljuje niži lični dohodak koji predstvalja osnovicu za poreze i doprinose.

 - Želimo da kroz set mjera napravimo jednu značajnu reformu i da približimo naše zakonodavstvo međunaradnim standardima i dokumentima – naglasio je Drljača.     

Federalni zavod za zapošljavanje drugu godinu zaredom organizirao je konferenciju posvećenu temama vezanim za tržište rada.

-  Ove godine naziv konferencije je „Izazovi na tržištu rada“, a u fokusu su dvije teme, uticaj migracija na tržište rada, te efekti naših programa sufinansiranja zapošljavanja – izjavila je direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

Po njenim riječima, poslodavci teško dolaze do radne snage koja im treba u smislu kvalfikacija, stručnosti ili profila što se odražava i na ukupno poslovanje poslodavaca, kao i stanje u društvu.

- Oni koji se traže ne mogu se naći, tu se pojavljuje problem neusklađenosti obrazovnog sustava sa potrebama na tržištu rada. Dakle, imamo problem, ne samo mi nego i zemlje u okruženju i to je problem koji će trebati studioznije rješavati – istakala je Lončar.

Prema anketi tržišta rada koju je uradio ovaj zavod, utvrđeno je  da, među ostalim, nedostaju radnici u oblasti građevinarstva, vozači, krojači, informatičari.

- Imamo nekoliko programa i široku lepezu mjera koju dograđujemo svake godine u zavisnosti od potreba tržišta rada, idemo za tim da omogućimo kroz naše programe i mjere da svako može dobiti poticaj – navela je Lončar, podsjećajući da imaju posebne kategorije i odvojena sredstva za mlade, žene, za dugoročne nezaposlene, prvo radno iskustvo...

Kada je riječ  o visoko specijaliziranim i visoko stručnim kadrovima, po riječima direktora Udruženja poslodavaca FBiH Mladena Pandurevića,  poslodavci već dvije, tri godine imaju problem da nađu odgovarajuću radnu snagu. Počinje se pojavljivati problem i kod kadrova, dodao je, koji nisu tako profilisani kao što je ugostiteljstvo, trgovina, građevina.

-Vjerovatno je to posljedica migracija, šta su uzroci teško je reći, ali jedan od problema je neusklađenost potreba poslodavaca i školskih programa i zanimanja za koja se školuju mladi. Visokoobrazovani i visoko specijalizirani radnici nam najviše nedostaju, od varilaca CNC operatera, vozača, majstora svih kategorija, inžinjera, tehničara... - kazao je Pandurević.  

Javnost je, kako je naveo, svjesna da je u zadnjih godinu i po dana došlo do bitnog porasta plata, najvećeg u regionu procentualno, što je posljedica prvenstveno rasta plata u privatnom sektoru.

- Poslodavci su spremni da odmah počnu razgovore o povećanju minimalne plate, a tržište će ih natjerati da će za manje od dvije godine prosječna plata sa 930 KM skočiti na 1.200 KM - kazao je Pandurević.

Predstavnik poslodavaca Nedim Mujkić iz firme Tehnopetrol d.o.o. Tuzla iz sektora metalske industrije je kazao da zadnjih nekoliko godina do stručne radne snage dolaze i putem dokvalifikacije,  prekvalifikacije i dodatnih edukacija. Naglasio je da je nedostatak kvalifikovane radne snage sve izraženiji problem.   

-   Firma upošljava oko 200 radnika i da ima još radne snage, mogla bi još uposliti. Svake godine pokušavamo preko Zavoda za zapošljavanje, raznih instituta i programa da kvalifikujemo novu radnu snagu, međutim to nije garancija da će ta radna snaga biti tu. Uglavnom, mlađi nakon kvalifikacija i nekog stečenog iskustva ipak se odluče da odu u inostranstvo -  kazao je Mujkić.

Adela Kurtić, korisnica programa startup samozapošljavanja -  poduzetništvo za mlade, na konferenciji je predstavila svoj projketni biro pod nazivom Alteus  d.o.o. Lukavac koji je osnovan lani u oktobru.

- Po zanimanju sam građevinski inženjer i prije ideje da osnujem projeketni biro, bila sam  zaposlena na privatnom institutu u Lukavcu. Tokom tog radnog iskustva primjetila sam da postoji potreba na tržištu za firmama koje se bave ovakvom djetnošću, odnosno da na tržištu ima mjesta za još projektnih biroa. Tako se javila ideja da nešto pokrenem samostalno, što je na kraju urodilo plodom – kazala je Kurtić.

Podrška FZZZ, kako je kazala, vrlo je značajna za ljude koji se odluče pokrenuti neku djelatnost i osigurati zaposlenje  s obzirom na to da u prvoj godini poslovanja nisu sigurni kako će se razvijati biznis.     

 Osnovni cilj današnje konferencije bio je da okupi predstavnike poslodavaca, javnih službi za zapošljavanje, akademske zajednice, vladinih institucija i međunarodnih organizacija i projekata na jednom mjestu kako bi detektirali ključne probleme u vezi sa utjecajem migracija na tržište rada, te predstavili primjere dobrih praksi i efekte aktivnih mjera zapošljavanja.

Zaključci usvojeni na konferenciji bit će dostavljeni relevantnim institucijama.

(Fena)