Domljan: Siva ekonomija obuhvata četvrtinu bh. BDP-a, glavni uzroci su nameti i nizak porezni moral

Suzbijanje sive ekonomije je jedan od prioriteta vlasti. Ugledni profesor Vjekoslav Domljan u analizi govori o glavnim uzročnicima tog problema te rješenjima koja se mogu primijeniti.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 29.03.2019 08:50
Domljan u uvodu kaže kako jedno od novijih istraživanja koje je proveo EY (bivši Ernst & Young) na primjeru osam malih zemalja Srednje i Jugoistočne Evrope donosi da je najveća siva ekonomija (mjerena kao procent BDP-a) u BiH i iznosi 25,5 posto BDP-a. Potom slijedi Srbija (20,7), Bugarska (17,1), Hrvatska (16,9), Slovenija (12,5), Poljska (12,4), Slovačka (11,4) i Češka (11.3).

“Postojanje sive ekonomije ima dobre i loše strane. Loše strane su što ometa poštenu konkurenciju, umanjuje prava radnika, djeluje izvan poreznog okvira i ne doprinosi finansiranju proizvodnje javnih dobara, otežava vođenje politike i konačno, potiče nepovjerenje javnosti u postojeći političko-institucionalni poredak. Dobre strane su da stvara dodatni dohodak koji se s minimalno dvije trećine uliva u formalnu potrošnju, a djelimično i u formalnu štednju, stvara dopunsku zaposlenost (radnici bi bili na zavodu za zapošljavanje, a ovako su zaposleni), poboljšava raspodjelu dohotka jer se ljudi javljaju sa strane proizvodnje i dohotka, a ne samo sa strane raspodjele. Ukratko, siva ekonomija predstavlja socijalni amortizer društva”, pojasnio je.

Nekad se siva ekonomija može tolerisati

Naglašava da kad je siva ekonomija vezana za ekonomiju opstanka i služi preživljavanju marginaliziranih dijelova društva, može se tolerirati. No, kad je vezana za nelegalno stvaranje većih dohodaka i prikrivanje tih dohodaka radi neplaćanja poreza, ne smije se tolerisati. Naprotiv, treba je energično suzbijati.

“Udruženje poslodavaca FBiH objavilo je 2015. Sivu knjigu, u kojoj se na temelju primarnog istraživanja nastojalo ustanoviti šta pokreće sivu ekonomiju u FBiH. Prema ocjeni poslodavaca, glavni pokretač su nameti, čime se potvrđuje gledište neoliberalne teorije da su upravo oni glavni pokretač. Zanemarujući oko 5 posto neobjašnjenih faktora, može se kazati da nameti pokreću 28,3 posto sive ekonomije, da ih slijedi porezni moral (24,5), regulacija (tržišta rada i druga regulacija) (17,4), kvalitet državnih institucija (15,0), politička zaštita (8,3) i socijalne podrške (6,4). To se uglavnom podudara s istraživanjima za druge zemlje, u kojima kao pokretači sive ekonomije također prednjače nameti i porezni moral”, dodaje profesor.

Pojašnjava kako je porezni moral spremnost obveznika da izmiri porezne obveze u potpunosti i na vrijeme i tako osigura finansiranje proizvodnje javnih dobara i usluga koje dobiva od javnog sektora. Domljan kaže i kako država porezne obveznike može posmatrati “s visine”, no ispravnije je tretirati ih kao stranu u ugovoru. Država je tek jedna ugovorna strana, a druga je porezni obveznik.

Porezno nemoralni

“Ako efikasno proizvodi javna dobra i pravično ih distribuira, porezni obveznik će uredno plaćati porez. Smanjivanje poreznog morala za 1 posto povećava sivu ekonomiju za 0,20 posto. Jednostavno kazano, ako porezni obveznik ne uvažava državu, on će se “snalaziti” da ne plati porez. I još će ga javno mnijenje cijeniti jer se “snašao”, kaže Domljan naglašavajući da polovinu sive ekonomije objašnjavaju nameti i nizak poreski moral.

Dodaje da ako siva ekonomija čini četvrtinu ekonomije, preciznije, 25 posto, kao što čini u BiH, ne može se iskorijeniti preko noći. Konačno, i ne postoji zemlja bez sive ekonomije. U SAD-u i Švicarskoj čini, kako se procjenjuje 6-8 posto BDP.

“Država bi imala odličan rezultat ako bi za godinu dana smanjila sivu ekonomiju za jednu šestinu tj. s četvrtine na skoro petinu BDP-a (na 21,25 posto). Pri tome mora biti jasan redoslijed poteza, počevši od onih koji bi izazvali najmanje socijalnih i političkih potresa. Prvo treba krenuti na smanjivanje sivih plaćanja pa na smanjivanje sivog dohotka i na koncu na smanjivanje sive zaposlenosti. Treba precizno regulirati veličinu maksimalnog iznosa koji se može platiti gotovinom (što već postoji u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj itd.), obavezno korištenje POS terminala za određene vrste sektora i vrste firmi (što postoji u Južnoj Koreji) i obvezno uvesti lutriju za one koji su pokupili račune za koje je plaćen PDV. Prema ocjeni EY (2016), ukoliko bi FBiH krenula ovim putem mogla bi dodatno uvećati porezne prihode na 4,2 BDP-a, što iznosi 785 miliona KM”, kazao je.

Kao efikasan metod suzbijanja sive ekonomije Domljan navodi tzv. PDV lutriju koju s mnogo uspjeha provode brojne zemlje.

(biznis.ba)