Haris Bašić o stanju privrede u KS

Ministar privrede Kantona Sarajevo Haris Bašić u intervjuu Nezavisnoj novinskoj agenciji ONASA, između ostalog, govori o prioritetima u radu, aktuelnim problemima u privrednom sektoru KS, o “Projektu podrške mladim osobama za započinjanje posla – ‘START-UP”‘, te zaustavljanju trenda odlaska mladih iz države.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 22.02.2019 09:50
Da li ste zadovoljni stanjem koje ste zatekli u Ministarstvu kada ste došli na ministarsku funkciju? 
        
BAŠIĆ: “Stanje” je širok pojam, podrazumijeva i sistem i ljudske resurse i programe. Nagli i veliki pad zaposlenosti u privrednom sektoru u KS u protekle dvije godine jasno pokazuje da sistem ne funkcionira najbolje. Jasno je da se odgovornost za ovaj problem ne može prebacivati samo na Ministarstvo privrede, ali može biti svojevrstan indikator. Ako govorimo o ljudskim resursima, službenici su u prosjeku zrelije životne i profesionalne dobi i shvatljiv je nešto konzervativniji pristup rješavanju problema, nekad i odbrana dosadašnje prakse. Međutim, njihovo znanje i iskustvo zasigurno može pomoći i kada krenemo novim putem. Nama treba uključivanje u savremene tokove. U nekim oblastima je vidna loša uprava, neke od afera još odavno su se izlile u javnost, u oblasti šumarstva, dodjele poticaja, zloupotrebe u javnim preduzećima itd. 

Koji su prioriteti u Vašem radu? 

BAŠIĆ: Uređenje sistema poticaja i maloj privredi i poljoprivredi, zatim razvoj programa samozapošljavanja mladih kroz podršku u osnivanju novih firmi (start-up), novi projektni pristup finansiranja javnih preduzeća s ciljem da se što prije osamostale i ne budu na teretu budžetu, set novih zakona i izmjena i dopuna postojećih u oblasti koncesija, industrijskih zona, poticaja itd. Želimo napraviti i još neke vidne iskorake u promociji preduzetništva i razvoju preduzetničkog duha u BiH, to mi je prioritet, jer mi nažalost nismo preduzetničko društvo – u Federaciji BiH ima šest do sedam puta manje preduzeća po glavi stanovnika u odnosu na prosjek zemalja EU. Taj mali broj preduzeća otkriva nam i glavni uzrok malog broja zaposlenih, posebno u privredi. Tu bih želio ostaviti najveći institucionalni trag, u razvoju preduzetničkog duha, prvenstveno kod mladih ljudi. 

Koji su aktuelni problemi u privrednom sektoru KS i kako ih planirate rješavati? 

BAŠIĆ: Već u prvim danima od preuzimanja funkcije održao sam niz sastanaka s predstavnicima poslodavaca i Privredne komore. Njihovi zahtjevi jasni su i odavno pobrojani. Neki od njih u potpunosti se podudaraju s našim mjerama iz Koalicijskog sporazuma. Stoga smo u izmjenama budžeta ostavili i znatno uvećali stavku kojom garantujemo saradnju i otvorena vrata prema poslovnoj zajednici, da zajednički radimo na poboljšanju poslovnog ambijenta. Neka pitanja nažalost nećemo moćiti rješavati na kantonalnom nivou, ali ono što bude u našoj nadležnosti, rješavat ćemo zajednički i zasigurno boljom dinamikom nego što je to prethodno rađeno. 

Koliko Ministarstvo privrede radi na stvaranju poslovnog ambijenta za ljude poduzetničkog duha? 

BAŠIĆ: Na stvaranju boljeg poslovnog ambijenta nije urađeno puno, bilo je nekih iskoraka poput Zakona o poticaju male privrede i programa samozapošljavanja mladih. Međutim, neki dobri koraci su iznenadno zaustavljeni, poput ovog programa samozapošljavanja mladih, ali mi smo tu stavku već vratili u budžet i udvostručili je, sada po prvi put iznosi 2.000.000 KM. Ministarstvo privrede po zakonima o poticaju male privrede i poljoprivrede izdvaja značajna sredstva, blizu 8 miliona KM godišnje, ali ta sredstva, nažalost, u velikoj mjeri završavala su u rukama velikih preduzeća, koja su po postojećim pravilnicima i kriterijima bila konkurentnija i za poticaje i za kredite, kojima su kriteriji bili naklonjeniji. Ta izdvojena sredstva nažalost nisu postigla svoj primarni cilj niti ispoštovala duh zakona, a to je razvoj male privrede. Takva raspodjela i često puta favoriziranje pojedinih poslovnih subjekata ne jača poduzetnički duh, naprotiv, dodatno ga urušava. To ćemo mijenjati, idemo s novim pristupom, sredstva ćemo ulagati programski, prema granama privrede koje su strateško opredjeljenje kantona, s kriterijima koji će omogućiti malim privrednicima da dođu do potrebnog obrtnog kapitala, a onima koji žele započeti posao do startnog kapitala. Naravno da će nam u fokusu biti i veliki privrednici, ali sa sistemskom podrškom u kontekstu pobljšanja postojeće regulative u oblasti koncesija, industrijskih zona, parafiskalnih nameta itd. 

Na koji način ćete doprinijeti stvaranju uslova za nova investiciona ulaganja na području KS? 

BAŠIĆ: Investiciona ulaganja su kompleksno pitanje. Skromne su brojke kada govorimo o stranim ulaganjima u BiH općenito, zbog niza problema: loš imidž zemlje – na međunardnim ljestvicama obilježeni smo kao korumpirana zemlja, pravno nesigurna, spora i komplikovana za započinjanje biznisa, a u posljednje vrijeme sve je izraženiji problem nedostatka radne snage. Ako su ovo identifikovani problemi, onda je jasno da naša rješenja moraju ići u tom smjeru – proaktivna promocija prednosti investiranja u BiH i popravak imidža BiH i Kantona Sarajevo, nulta tolerancija na korupciju i reketiranje investitora sa sistemskom garancijom i mehanizmom da će se ta pošast iskorijeniti ili suzbitI na minimum, olakšavanje i ubrzavanje svih potrebnih procedura za započinjanje biznisa kroz osnivanje “One stop shopa” itd. Pored aktivnosti na privlačenju stranih investicija, fokus nam je na domaćim investitorima, firmama koje dobro posluju, žele širiti svoje kapacitete i ulagati, a imaju stanovitih problema u realizaciji svojih investicija. Unaprijedit ćemo sistem ulaganja u industrijske zone, ubrzati procedure u oblasti koncesija kroz izmjenu regulative i učiniti taj proces bržim i transparentnijim. Otvorit ćemo vrata saradnji i prijedlozima domaće poslovne zajednice, oni su “korisnici” i najbolje znaju sve probleme kroz koje prolaze – što bude u našoj nadležnosti i u skladu s našim mogućnostima, zajednički ćemo rješavati. 

Na koji način zaustaviti trend odlaska mladih iz države i motivisati njihov ostanak u državi?

BAŠIĆ: Nažalost, pitanje odlaska mladih nije samo ekonomsko pitanje, ono je u proteklih par godina postalo pitanje nepravde, korupcije, beznađa, općeg okruženja. Mi novim pristupom politici želimo prije svega vratiti nadu mladima da će u ovom gradu i ovoj zemlji biti sve bolje, da će im politika biti naklonjena i da će se institucionalno brinuti o njima. Želimo dokazati da vlast više neće biti korumpirana, te da se i različite političke opcije mogu dogovoriti oko javnog interesa i na njemu raditi. Da više za uspjeh neće biti presudna politička lojalnost već individualna sposobnost, posvećenost i etika. I pitanje mladih ne može biti pitanje jednog ministarstva, jer problemi mladih su šaroliki. Ministarstvo privrede je dužno pripremiti adekvatan program zapošljavanja mladih i kako sam spomenuo značajna smo sredstva predvidjeli u budžetu za njegovo kreiranje i implementaciju. Pitanje obavljanja prakse tokom školovanja, stipendiranja, bolje i povoljnije kulturne i sportske ponude, osnovnog zdravstvenog paketa i za one koji su “skinuti s biroa”, podrške mladim bračnim parovima i brojna druga pitanja mladih o kojima govore mladi – u nadležnosti su drugih ministarstava i vjerujem da će se njihovo rješavanje vrlo brzo naći na političkoj agendi.

Vlada KS je nedavno na sjednici, na osnovu Strategije razvoja KS i Zakona o poticaju razvoja male privrede, donijela Godišnji plan provođenja Programa zapošljavanja mladih u KS za 2018. godinu, te je u okviru Operativnog programa provođenja ovog Programa proveden “Projekt podrške mladim osobama za započinjanje posla – ‘START-UP'”. Šta nam možete reći o tome?

BAŠIĆ: To je možda i najveće iznenađenje. Nešto što je započeto u 2018. godini i što je prema mom uvidu i riječima službenika možda i ponajbolja aktivnost koja je rađena u oblasti zapošljavanja i jačanja privrede – pokušalo se potpuno ukinuti (0,00 KM) nacrtom budžeta za 2019. godine prethodne vlade. Naime, kroz taj projekat u 2018. godini podržano je osnivanje 17 omladinskih firmi u 2018. godini, desetine mladih preduzetnika prošlo je obuku, a osigurano je i trogodišnje mentorstvo i savjetodavna podrška za svih 17 novoosnovanih subjekata. Za taj projekat utrošeno je 460.000 KM i još 150.000 KM za zapošljavanje i mentorstvo mladih u obrtima, ukupno 610.000 KM. Kroz izmjene nacrta budžeta koji smo zatekli već smo ispravili tu zaista veliku nelogičnost – utrostručili smo stavku, osigurali smo 2.000.000 KM. Smatram da je to najmanje što se za mlade moglo učiniti.

Da li ste zadovoljni budžetom Ministarstva za 2019. godinu?

BAŠIĆ: Nacrtom stare Vlade koji sam zatekao nisam bio zadovoljan, a nismo imali ni dovoljno vremena za velike strukturalne korekcije bazirane na novim programima. Međutim, imali smo izvjesnih intervencija koje su nam omogućile rad za ovaj prvi period, vjerovatno do rebalansa za koji pretpostavaljam da će se izvršiti do ljeta. Ono što je karakteristika ovih izmjena jeste da pravimo zaokret od pretjerane podrške javnim preduzećima prema projektnom finansiranju i njihovom postepenom osamostaljivanju. Također, pojačali smo podršku za male privredne subjekte, kao i za podršku razvoju industrijskih zona. Sredstva za zapošljavanje mladih već sam spomenuo. Budžetom smo otvorili prostor i za značajnu saradnju s poslovnom zajednicom, udruženjima poslodavaca i komorama. Predvidjeli smo sredstva i za dugoročno rješenja zbrinjavanja pasa lutalica i drugo.

Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?

BAŠIĆ: Nezavisno novinarstvo je neizostavan element razvijenih demokratskih društava. Zavisnost novinarstva i izostanak istraživačkog novinarstva kod nas samo je odraz nesazrele domokratije, pa je važnost rijetkih medijskih kuća koje se s punim pravom mogu nazvati nezavisnim ogromna. Temeljite nezavisne istraživačke novinarske priče od izuzetnog su značaja kao izvor informacija kako institucijama tako i za masovnu edukaciju stanovništva i shvatanje važanosti o otvorenosti procesa u svakom smislu. A bez toga nema demokratije. Jer česte poluinformacije inicirane u pojedinim stranačkim centralama koje kolaju u javnosti prave dugoročnu štetu, zbunjuju građane i čine ih pasivnim i nezainteresiranim za ona važna pitanja – dakle narušavaju ključni stub demokratije a to je građanska participacija. Nezavisno posvećeno novinarstvo upravo čini sljedeće – otvara oči i budi interes. ONASA je pokrenula inicijativu razgovora sa članovima Vlade i drago mi je da sam jedan od onih koji su pozvani, te će mi biti zadovoljstvo sarađivati sa Agencijom iz razloga što je ona s razlogom percipirana kao objektivna, istrajna i posvećena novinska agencija svom poslu, objektivnosti, nezavisnom novinarstvu. Nisam upoznat da je iko imao prigovora o tendencioznosti Agencije, a također sam upoznat da nije bilo sudskih procesa

(onasa.com.ba)