Amir Zukić: Četiri miliona za poduzetničke zone

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta govori o razvoju poslovnih zona, stanju u obrtu, novim zakonskim rješenjima...

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 22.02.2018 10:10
Kako biste ocijenili poslovni ambijent u FBiH i da li su mala i srednja poduzeća budućnost ekonomije?


- Mala i srednja preduzeća predstavljaju jednu od okosnica ekonomskog razvoja EU, a za zemlje u tranziciji poput BiH ona su osnovni faktor razvoja konkurentske ekonomije. Njihov značaj se ogleda u generisanju zaposlenosti, fleksibilnosti, tj. brzom odzivu na tržišne zahtjeve, stimulisanju razvoja poduzetničkih vještina i poslovnih modela, odnosno poticanju različitih ekonomskih aktivnosti. Od ukupnog broja poslovnih subjekata u Federaciji BiH, MSP sektor obuhvata 99 posto privrednih subjekata u odnosu na jedan posto velikih preduzeća. U ukupnoj MSP strukturi dominantni su mikrosubjekti.

Analiza stanja

Ukoliko kompariramo broj MSP-a sa brojem stanovnika, dobije se da u FBiH imamo 30 MSP subjekata na 1.000 stanovnika. Radi usporedbe, evropski prosjek je 50 MSP-a na 1.000 stanovnika. U svrhu unapređenja razvojnog potencijala MSP-a, politika poduzetništva zahtijeva usku saradnju s drugim podržavajućim politikama. Ovo podrazumijeva jačanje institucionalne infrastrukture, razvoj stimulativne porezne politike, razvoj poduzetničke infrastrukture, osiguranje jeftinog pristupa kapitalu za MSP, usklađivanje obrazovnog sistema sa tržištem rada, jačanje poduzetničke kulture, smanjenje administrativnih barijera za start-up subjekte itd. Sa ciljem stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta, Ministarstvo provodi niz mjera usmjerenih na intenziviranje razvoja poduzetništva i jačanja konkurentnosti MSP sektora, kao pretpostavke za značajniji ekonomski rast i smanjenje stope nezaposlenosti. Ove mjere bismo mogli podijeliti na dvije grupe i to one koje se odnose na finansijske poticaje namijenjene sektoru MSP-a i one vezane za stvaranje prihvatljivog poslovnog okruženja kroz izmjene sadašnjih i izradu novih povoljnijih zakonskih rješenja. U okviru kapitalnih izdvajanja, najznačajnija su ona namijenjena za poticanje zapošljavanja, kao i očuvanje radnih mjesta.

Mnogo se radilo i na jačanju poslovnih zona. Koliko je uloženo u tu svrhu i koliko je planirano za ovu godinu?

- Ukupna finansijska sredstva, koja je ovo ministarstvo izdvojilo od 2004. pa zaključno sa 2017, za poslovne zone u FBiH iznose 18.208.330,31 KM. Pomoć Ministarstva za JLS kroz navedena poticajna sredstva za poslovne zone je dodatno animirala većinu općina/gradova da pokrenu ili ubrzaju planirane aktivnosti na uspostavi ili razvoju poslovnih zona u FBiH. U ovogodišnjem budžetu je planirano 4.000.000 KM za projekt “Izgradnja poduzetničkih zona” u Federaciji. Prema istraživanjima koja je provelo Ministarstvo krajem 2016. godine, na području FBiH se nalazi 110 poslovnih zona, sa različitim stepenom aktivacije. Među najrazvijenije poslovne zone možemo nabrojati one u Tešnju, Gračanici, Gradačcu, Vitezu, Orašju, Čitluku, Zenici, Tuzli, Goraždu, Vogošći, Hadžićima, Livnu, Ljubuškom...

Kakvo je stanje u obrtu FBiH? Ministarstvo je davalo poticaje opstanku starih zanata, pa nam recite kakve je rezultate to donijelo?

- Ministarstvo kontinuirano radi na utvrđivanju stanja u obrtu u FBiH i vrši analizu stanja u obrtništvu. Obrtnici neprestano ukazuju na probleme sa kojima se susreću u svome radu kao što su: odgovornost obrtnika cjelokupnom imovinom, nemogućnosti uvoza repromaterijala i izvoza gotovih proizvoda, potreba za izjednačavanjem osnovice za uplatu obaveznih doprinosa za pravna i fizička lica kao potreba za smanjenje utvrđene visine stope doprinosa, nemogućnost korištenja prava na bolovanje u obrtništvu, rad na crno, kao i mnogi drugi problemi.

U 2017. godini za projekt “Poticaj razvoju vezanih i posebnih obrta” Ministarstvo je dodijelilo 695.795 KM za 90 obrtnika. U prošloj godini je kroz poticaj opstanka tradicionalnih i starih zanata Ministarstvo dodijelilo 180.000 KM za 48 obrtnika koji su u projektima osim nabavke osnovnih sredstava, predvidjeli i uposlenje 15 novih obrtnika. Prema podacima kojima raspolažemo, u 2016. godini je 89 obrtnika dobilo poticaj od 347.875,75 KM i oni su uposlili 11 obrtnika, a u 2015. je 101 korisnik dobio poticaj u ukupnom iznosu od 397.036,62 KM i uposlili su sedam obrtnika.

Koje novine donosi nacrt zakona o obrtu i srodnim djelatnostima?

- Značajna novina je da obrtnik može obavljati registrovanu djelatnosti u vanjskotrgovinskom poslovanju, u skladu sa propisima kojima se uređuje vanjskotrgovinska politika. Nacrtom zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH pojednostavila se procedura registracije obrta, unaprijedila se oblast obrazovanja obrtnika, njihovo organizovanje, uskladili smo završne odredbe zakona sa Zakonom o prekršajima, a i obrtni registar će dobiti svoju funkciju.

Podsticaj općinama

U odnosu na važeći zakon uvedene su novine u prekršajnom kažnjavanju odgovornog lica u nadležnom organu, u slučajevima kada ne donese rješenje u propisanom roku ili donese nepotpuno rješenje, ne dostavi sva rješenja u vezi sa obavljanjem obrta nadležnim organima u propisanom roku ili po službenoj dužnosti ili ne obavijesti obrtnika ili lice koje obavlja srodnu djelatnost o obavezi, rokovima i dokumentaciji potrebnoj za usklađivanje poslovanja. Cilj predviđenih izmjena i dopuna je unapređenje zakonskih rješenja, što bi uticalo na poboljšanje položaja obrtnika u Federaciji.

Kakva je saradnja Ministarstva sa lokalnim zajednicama na poboljšanju stanja u privredi?

- Saradnja je dobra, a ona se naročito ogleda kroz realizaciju Programa poticaja putem kojeg ovo ministarstvo nastoji da potakne jedinice lokalne samouprave na razvoj poduzetničke infrastrukture. Ulaganje u poslovnu infrastrukturu ima za cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za rast i razvoj male privrede, kao i da doprinese realizaciji ekonomskih prioriteta definiranih u strateškim dokumentima jedinica lokalne samouprave. Ove aktivnosti se realizuju kroz dva projekta - “Izgradnja poduzetničkih zona” i “Poticaj poduzetničkim potpornim institucijama”, u koje spadaju poslovni inkubatori, poduzetnički centri, tehnološki parkovi, razvojne agencije i drugi oblici koji su osnovani od lokalnih vlasti. Zadnje dvije godine Ministarstvo je u saradnji sa Svjetskom bankom pokrenulo projekt LIFE, u okviru kojeg se radi regulatorna reforma s ciljem privlačenja investitora, a implementira se na lokalnom nivou.

Kakvi su planovi Ministarstva za 2018?

- U narednom periodu Ministarstvo planira izradu nove zakonske regulative u oblasti poticanja razvoja male privrede i poduzetničke infrastrukture sa pripadajućim podzakonskim propisima, izradu novog zakonskog rješenja iz oblasti obrtništva, sa pripadajućim podzakonskim propisima, te usklađivanje sistema Obrtnog registra sa novom zakonskom regulativom, nastavak realizacije programa poticaja kroz plasman kreditnih i grant-sredstava, izradu akcionog plana za poduzetništvo žena u FBiH za period 2018-2020, izradu informacionog sistema sa web portalom poslovnih zona u FBiH...

(biznis.ba)