Husein Rošić: Aerodrom u Bihaću nije utopija

Vrijeme je da se politički akteri u Unsko-sanskom kantonu uozbilje, da se prestanu baviti političkim kalkulacijama i politikantstvom, te da se posvete radu i rješavanju gorućih problema, kaže u intervjuu premijer USK Husein Rošić.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 01.11.2017 11:11
Prema njegovim riječima, zahvaljujući mjerama štednje i racionalizacije, finansijsko stanje u budžetu USK je stabilizirano, a Vlada provodi programe podrške ovdašnjoj privredi. Ističe kako u narednom periodu treba stvarati uslove za privlačenje investitora i kvalitetnije iskorištavanje bogatih prirodnih resursa.


Savez za bolju budućnost BiH najavio je da uskraćuje podršku daljem radu Vlade kojoj ste na čelu i time praktično prestaje da postoji većina u Skupštini USK. Predstavnici opozicije već su Vas pozvali da date ostavku. Kako komentarišete posljednje političke procese?

ROŠIĆ: Ja bih odgovorio pitanjem - koji je ovo put da Savez za bolju budućnost najavljuje svoje povlačenje iz vlasti, jer njihov kantonalni odbor je još prije šest mjeseci donio odluku da oni nisu više dio vlasti. To je njihov politički stav, ali dvojica ministara iz SBB-a i dalje nesmetano rade svoj posao. Nažalost, moram konstatovati kako je već krenula politička kampanja i u tom kontekstu posmatram ove najave o izlasku iz vlasti političkih subjekata koji imaju pozicije u toj istoj vlasti i ne žele lako da ih se odreknu. Mislim da u Skupštini USK postoji prohodnost za materijale koje im šaljemo i s obzirom na tešku situaciju mislim da je vrijeme da se svi skupa posvetimo radu, a da se manje bavimo političkim kalkulacijama i politikantstvom.

Kada ste preuzeli funkciju premijera, budžet Unsko-sanskog kantona nalazio se u izuzetno teškoj situaciji s velikim finansijskim deficitom. Kakva je trenutna situacija i koje mjere poduzimate na planu budžetske stabilizacije?

ROŠIĆ: Moram reći kako smo zatekli haotično stanje i ogromne probleme u radu kantonalnih ustanova i institucija, a neke od njih su zbog loših međuljudskih odnosa i nepostojanja rukovodećih struktura bile u stanju potpune blokade. Prvenstveno mislim tu na Univerzitet, Zavod za zapošljavanje i Kantonalnu bolnicu. Kratkoročne finansijske obaveze iznosile su tada 46 miliona, a dugoročne 75 miliona maraka, a radi se o kreditnim dugovanjima. Različitim mjerama uspjeli smo konsolidovati finansijsku situaciju, izmirili smo dobar dio kratkoročnih obaveza i sveli ih na 25 miliona te smo uspjeli uspostaviti normalnu dinamiku izmirenja kreditnih obaveza. Poznato vam je da smo budžetskim korisnicima dugovali tri plate, uspjeli smo isplatiti dva dugujuća lična dohotka i u narednoj godini uspostavićemo redovnost kada je riječ o ovim isplatama. Moram, također, istaći da se Unsko-sanski kanton redovno na početku fiskalne godine kreditno zaduživao kako bi se uspjela izmiriti finansijska dugovanja, a za to iduće godine neće biti potrebe. To govori da smo politikom budžetske racionalizacije i štednje postigli dobre rezultate.

Ekonomska politika i otvaranje novih radnih mjesta danas su prioriteti u radu vlasti na svim nivoima u BiH. U posljednje vrijeme Unsko-sanski kanton bilježi pozitivne ekonomske parametre, ali da li je to dovoljno da se zaustave negativni demografski procesi i poboljša standard građana?

ROŠIĆ: Sigurno je da nije dovoljno, ali je kompletna situacija povoljnija nego ranije. Uspjeli smo u ovoj godini obezbijediti 12,5 miliona maraka povoljnih kreditnih sredstava za naše privrednike, a Vlada je preuzela obavezu regresiranja kamate. Ovaj pilot program se pokazao veoma uspješnim i interesovanje privrednika bilo je zaista veliko. Zbog toga u narednoj godini planiramo obezbijediti kreditni fond od 20 miliona maraka, a u budžetu ćemo obezbijediti 500.000 maraka za regresiranje kamata. Također, jedna od ugovornih klauzula na kojoj ćemo insistirati biće zapošljavanje novih radnika. Privredna slika u USK je bolja nego u ranijim godinama, prema statističkim podacima u prvih devet mjeseci ove godine zaposleno je 1.098 osoba, od toga 987 u realnom sektoru. Vlada je početkom godine donijela odluku o moratoriju kada je u pitanju zapošljavanje u javnom sektoru, ali to nije svuda poštovano. Tako je u obrazovanju zaposleno novih 140 radnika i mi smo već poduzeli mjere da se utvrdi odgovornost direktora škola koji su primali nove radnike. Inače, najveći napredak bilježimo u oblasti metaloprerađivačke industrije, imamo najave o ulaganjima u drvoprerađivački sektor, poljoprivredu i prehrambenu industriju, postoji zainteresiranost za naše prirodne resurse i moramo u narednom periodu stvoriti uslove da privučemo ulagače i njihov kapital.

Svjedoci smo danas teške situacije, prije svega u zdravstvu, oblasti socijalne politike, obrazovanju, ali i drugim oblastima života. Možete li identifikovati najveće probleme s kojima se suočava Unsko-sanski kanton?

ROŠIĆ: Postoje velika dugovanja, prvenstveno prema socijalnim korisnicima i ustanovama koje vode socijalnu skrb i ona iznose oko osam miliona maraka. Radi se o naslijeđenim obavezama iz prethodnog perioda i do kraja godine planirali smo da isplatimo milion maraka dugujućih sredstava. Naravno, izmirenje ostalih dugovanja zavisiće od ukupne ekonomske situacije. Kada je u pitanju zdravstvo, prioritet je da privedemo kraju obnovu Kantonalne bolnice, koja je teško stradala u požaru, ali i da kreiramo određene reformske zahvate kako bismo popravili ukupno stanje u ovoj oblasti. Segment obrazovanja moramo prilagoditi trenutnom stanju na tržištu rada i o tome ćemo povesti računa.

Unsko-sanski kanton se danas često pominje u kontekstu loših puteva, saobraćajnica i nekvalitetne komunikacijske povezanosti s ostatkom države. Česte su primjedbe da je Krajina komunikacijski zapostavljena i zaboravljena od centralnih vlasti u Sarajevu. Sem putne infrastrukture, u posljednje vrijeme pominje se i projekat željezničkog povezivanja, pa i izgradnje aerodroma u Bihaću. Koliko je zaista realna realizacija takvih projekata?

ROŠIĆ: Krivicu ne treba prebacivati stalno na druge. Mi smo tek prije nekoliko dana napokon usaglasili Nacrt prostornog plana, kojim se predviđa izgradnja buduće saobraćajne infrastrukture. Znači, mi dosad nismo imali kvalitetnu prostorno-plansku dokumentaciju. Od vlasti u Sarajevu očekujemo da Unsko-sanski kanton uvrste u programe komunikacijskog povezivanja autoputem ili brzim cestama. Kad se radi o željezničkom povezivanju, sasvim je izvjesno da će se Unsko-sanski kanton već na proljeće povezati sa Sarajevom, uskoro treba da započne revitalizacija pruge i za to su "Željeznice FBiH" već obezbijedile sredstva. Aerodrom nije utopija, ja sam vlastima u Bihaću ponudio da cijeli projekat vode kantonalne vlasti, s obzirom na probleme s kojima se suočava Gradska uprava. Vlada Federacije BiH je osigurala prva dva miliona maraka i preuzela obavezu da svake naredne godine izdvaja isto toliko sredstava za izgradnju aerodroma. Na nama je da pokušamo pronaći modalitet kojim bismo obezbijedili ostala sredstva jer smatram da bi u sadašnjoj komunikacijskoj poziciji Unsko-sanskog kantona aerodrom imao strateški značaj.

(biznis.ba)