Šarović: U BiH se komplikuje i oko jednostavnog pitanja

Bosna i Hercegovina može izvući brojne koristi iz potpisanog Ugovora o Transportnoj zajednici između BiH i Evropske unije, ali samo ako budemo pametni u šta ozbiljno sumnjam nakon blamaže koju smo oko tog pitanja priredili u BiH, rekao je u intervjuu Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 18.10.2017 11:54
On je naglasio da se nakon što bude odobren izvoz pilećeg mesa i prerađevina iz BiH u EU očekuje nova ekspanzija ove proizvodnje kao što je to bilo prije 15-ak godina, kao i da BiH ima potencijal da taj izvoz poveća za 50 odsto. Takođe, dodao je da očekuje skori pristup BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali i ukazao na činjenicu da se bh. priuvrednici i dalje suočavaju sa necarinskim ili skrivenim barijerama prilikom izvoza u pojedine zemlje, te da se na rješavanju tog problema aktivno radi. 



Izvoz pilećeg mesa i prerađevina u zemlje EU se očekuje do kraja mjeseca, što je velika pobjeda BiH. U koje zemlje se očekuje najveći izvoz i koliko bi taj izvoz mogao vrijediti okvirno, ako se uzme u obzir vrijednost izvoza prije nego što je Hrvatska postala članica EU? Ko od proizvođača bi trebao dobiti dozvolu za izvoz? 

ŠAROVIĆ: Nakon dobijanja dozvole koju uskoro očekujemo slijedi zahtjevan posao peradarskog sektora za izlazak na tržište Evropske unije, prije svega Hrvatske, obzirom da smo do prije nekoliko godina u značajnijoj mjeri bili prisutni sa svojim proizvodima u ovoj zemlji. U ovom trenutku BiH izvozi oko 10.000 tona piletine i proizvoda od pilećeg mesa ali ima potencijal da svoj eksport poveća i do 50 odsto. Za izvoz u Evropsku uniju prijavilo se više od 10 kompanija. 

Da li nakon zelenog svjetla za taj izvoz možemo očekivati novu ekspanziju proizvodnje pilećeg mesa i prerađevina u BiH, kako je to bilo prije 15-ak godina, da li se očekuje porast broja proizvođača i uopšte proizvodnje? 

ŠAROVIĆ: Naravno, to su realna očekivanja. Za ovaj izvozno orjentisani sektor vezano je više stotina kooperanata i isto toliko malih farmi u kojima su zaposlene hiljade radnika. Govorim o 20.000 radnih mjesta. Sa prodorom na nova tržišta i pametnom politikom treba da dođu i bolji dani za ovaj važan dio poljoprivrede i sve građane koji od toga imaju direktnu ili indirektnu korist. 

Šta je sa izvozom konzumnih jaja u zemlje EU i koliki je potencijal BiH u tom smislu? 

ŠAROVIĆ: Potencijal je veliki jer smo i sada značajan izvoznik u zemelje CEFTA. Neke od kompanija, kao što je „Agreks“ iz Žabara, vodeći je proizvođač u cijelom regionu. Kao zemlja podnijeli smo zahtjev i za dozvolu za izvoz u EU i konzumnih jaja i očekujemo uskoro pozitivne vijesti i po ovom pitanju. 

Kakve su šanse da BiH dobije zeleno svjetlo i za izvoz mesa i mesnih prerađevina u Rusiju i postoji li neki okvirni rok u kojem vi očekujete da do toga dođe? 

ŠAROVIĆ: Rokovi zavise samo od nas. Ruska strana očekuje, obzirom da sam prije nekoliko dana bio u Moskvi, da ih obavijestimo da smo otklonili nedostatke uočene prilikom njihove zadnje posjete BiH. Radi se o tri, četiri primjedbe uočene kod izvoznih objekata. Pored toga, želim da naglasim da je tokom mojih razgovora u Moskvi konstatovano da, nakon otklanjanja prošlogodišnjih prepreka, izvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine ide nesmetano i da se u 2017.godini očekuje rekordan izvoz od preko 50 miliona KM. Za prvih sedam mjeseci izvezeno je voća i povrća u vrijednosti od 34 miliona KM što je za 15 odsto više nego u cijeloj 2016.godini. 

Ranije je BiH odobren izvoz mlijeka i mliječnh prerađevina u BiH. Da li taj izvoz raste, odnosno da li se bh. mlijeko odupire konkurenciji iz okruženja? 

ŠAROVIĆ: Bosna i Hercegovina danas više izvozi mlijeka nego što ga uvozi. Otkako je prošle godine potvrđena ispunjenost uslova za nastavak izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina na evropsko tržište, lista izvoznika proširena je i novim mljekarama, čime je ostvaren najznačajniji napredak u ovom poljoprivrednom sektoru, u posljednjih nekoliko godina. Naše šanse trenutno vidim u posvećivanju veće pažnje proizvodnji i plasmanu na tržište mliječnih proizvoda. 

Kakvo je stanje kada je u pitanju takođe dugoočekivani izvoz krompira u EU, da li tu ima pomaka po pitanju rasta vrijednosti izvoza nakon što je BiH odobren izvoz krompira u EU? 

ŠAROVIĆ: Veliki je uspjeh dobijanje dozvole za izvoz krompira u EU, obzirom da smo jedna od rijetkih, tzv. trećih zemalja kojima je to odobreno ali nismo dovoljno iskoristili ovu šansu i malo smo prisutni na EU tržištu. 

Da li se domaće firme i dalje suočavaju sa necarinskim barijerama priliko izvoza svojih proizvoda u zemlje okruženja. Koje su to barijere i na koji način ih je moguče prevazići? 

ŠAROVIĆ: Necarinske barijere ili kako ih zovu, skrivene barijere u trgovini između zemalja, uvijek su prisutne i one se moraju prepoznavati i ukidati u kontinuitetu. Ne možete nikad reći da ste taj posao završili, jer one niču i javljaju se po raznim osnovama i pod različitim okolnostima i uticajima, kako bi se otežala trgovina neke od strana, konkurencije i slično. Barijera ima raznih, od čekanja na granici, traženja dodatnih papira, administriranja i tako dalje. Trenutno sa ministrom Rasimom Ljajićem radim na otklanjanju uočenih barijera u trgovini sa Srbijom. 

BiH još uvijek nije pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kakve su šanse da do toga dođe do kraja ove godine i sa kojim zemljama još uvijek nisu završeni bilateralni pregovori oko pristupanja STO? Kakva su Vaša očekivanja? 

ŠAROVIĆ: Još pregovaramo sa Brazilom, Ukrajinom i Rusijom. Sa ove prve dvije vrlo smo blizu završetka pregovora. Optimistična prognoza je da bi pregovore mogli završiti do kraja godine, ali se to u pregovorima nikad ne zna. Ali moj cilj je da u ovom mandatu, do kraja godine ili nešto kasnije, zemlju uvedem u Svjetsku trgovinsku organizaciju. 

BiH je potpisala Ugovor o transportnoj zajednici. Oko tog pitanja se podiglo dosta prašine, da li je to bilo opravdano i u konačnom šta BiH dobija tim učešćem i koje su prednosti? 

ŠAROVIĆ: Opravdano nije bilo, ali to smo mi, komplikujemo i oko jednostavnog pitanja. Transportna zajednica ništa ne uzima, samo daje i traži odgovornost. Dobijamo samim tim što smo u ovom važnom tijelu a ako budemo pametni, u šta nakon sve ove blamaže ozbiljno sumnjam, možemo izvući mnogo koristi. 

Prema Vašem mišljenju, ko je obavezan da vrati dug BiH Rusiji za isporučeni gas? 

ŠAROVIĆ: Ovaj dug treba da vrate entiteti, to je potpuno jasno. Samo treba da sjednu za isti sto i dogovore se o tome koliko je čije učešće u ovom dugu. 

Prije godinu dana je u Istanbulu održan drugi trilateralni sastanak BiH-Srbija Turska, otvoreno je i zajedničko predstavništvo u tom gradu. Kakvi su efekti te tirlaterale do sada, koliko je povećana spoljnotrgovinska razmjena i koje su koristi za godinu dana od potpisanog memoranduma i otvorenog zajedničkog predstavništva u Istanbulu? 

ŠAROVIĆ: Predstavništvo zbog dugih procedura registracije nije još zaživilo u punom kapacitetu. Veći efekti mogu se očekivati u narednoj godini, ali kada je u pitanju trilaterala spoljnotrgovinski odnosi naših zemalja doživljavaju snažan napredak i rast u svakom pogledu. Trgovina Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Turskom u 2016. godini i prvih devet mjeseci ove godine je na istorijski rekordnom nivou. 

U okviru te trilaterale bilo je riječi i o finansiranju puta Sarajevo – Beograd, ali se u BiH ne uspijeva postići dogovor oko trase. Koja je po Vama trasa najprihvatljivija? 

ŠAROVIĆ: Obzirom da ja Srbija jasno rekla da su njeni planovi vezani za izgradnju autoputa od Čačka i Užica ka granici sa Bosnom i Hercegovinom logično je da u skladu sa tim, preferiram dalju vezu od Višegrada prema Sarajevu. 

(indikator.ba)