Vlada FBiH, u nenormalnim uslovima za rad, dug stavila pod kontrolu i nema potrebu za zaduženjima

Nemamo potrebu za novim zaduženjima i unutrašnji dug je stavljen pod kontrolu. Međutim ono što najviše brine jeste da postoji jedan ogroman unutrašnju dug koji još uvijek nije evidentiran u knjigama, a to su ove tužbe administracije protiv države po osnovu kolektivnih ugovora i sindikata koje se množe, kazao je u razgovoru ekonomski ekspert Zlatko Hurtić.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 11.10.2017 12:16
Kako sa aspekta struke posmatrate polemiku oko zakona o akcizama. Možda se preveliki buak u javnosti stvorio oko tih 15 feningi povećanja. Nedavno je prof. Matej Živković plastično pojasnio da varijarcije u cijenama imamo i do 20 feningi na istim benzinkim pumpama u državi.


HURTIĆ: Ja mislim da je to pitanje previše ispolitizirano i da se radi o nečemu što je trebalo već davno usvojiti, s obzirom da je to preduvjet za dalju gradnju autoputa i aktiviranje kredita kojeg smo već dobili a gradnja autoputa je ključni projekat koji treba da rezultira ne samo rastom ekonomije nego i rastom zapošljavanja i našeg povezivanja sa Evropom. U tome ne vidim nikakav problem i to ne bi trebalo da se politizira i mislim da je javnost nasjela na priču opozicije, prije svega SDP-a koji je na isti način gradio puteve a sada smatra da je to pogrešno ako neko drugi želi to da radi, a i oni su to gradili akcizama. 

Dakle sa ekonomskog aspekta to nije sporno?

HURTIĆ: Nije sporno, pogotovo što nema garancije da će doći do rasta cijena goriva, što oni govore, i nekog lančanog poskupljenja, obzirom da je kod nas tržište prilično razvijeno i konkurencija vlada, a sa druge strane ne dolazi uvijek do lančanih reakcija i to smo vidjeli i ranije. Kretanje cijena nafte inače je vrlo neizvjesno u svijetu, a trenutno postoje tendencije daljeg pada. Dakle, radi se o politizaciji onih koji ne žele da Vlada FBiH dobije novac da bi grdila puteve, odnosno da Vlada RS-a isto tako ne dobije novac od MMF-a jer se radi u politčki suprotnim stranama i to je opozicija uspješno blokirala.

Kad već govorimo o Vladi FBiH, zbog povećanog rasta direktnih poreza otkazana je aukcija trezorskih zapisa. Koliko ova vrsta poreske discipline doprinosi samoj stabilnosti budžeta FBiH?

HURTIĆ: Doprinosi dosta jer samim time nemamo potrebu za novim zaduženjima i unutrašnji dug je stavljen pod kontrolu. Međutim ono što najviše brine jeste da postoji jedan ogroman unutrašnju dug koji još uvijek nije evidentiran u knjigama, a to su ove tužbe administracije protiv države po osnovu kolektivnih ugovora i sindikata koje se množe.

Postoji li način da se to konačno stopira jer tako srljamo u propast?

HURTIĆ: Na neki način ova Vlada je to dosta stopirala izmjenom Zakona o radu gdje je kolektivne ugovore stavila u situaciju da ponovo moraju biti ispregovarani i oni su ispregovarani na godinu dana i mi već bilježimo značajan pad tih tužbi. Međutim period zastare je tri godine, tako da se još uvijek tuži besumično po starim kolektivnim ugovorima i moći će se tužiti još dvije godine. Tu su neke zakonske izmjene koje je predložila Vlada FBiH u vidu smanjenja zatezne kamatne stope kako bi se smanjio pritisak na budžet i jačanje pravne odbrane što je Ustavni sud oborio, tako da u ovom slučaju zaista imamo državu protiv države i to je problem koji se i dalje gomila, tako da bojim se kada sve te stvari uđu u knjige bez obzira na zakon o akcizama starni kreditori neće investirati.

Imat ćemo nizak kreditni rejting?

HURTIĆ: Da, i to užasan, jer to je još uvijek van knjiga.

U RS-u imamo situaciju da je budžet daleko od stabilnosti, veliki je deficit. Koliko to može utjecati na aranžman sa MMF-om?

HURTIĆ: Još uvijek ne jer nastoje da dođu do sredstava kako bi ga stabilizirali. Ne mislim da je to još uvijek ozbiljna prijetnja aranžamanu i mislim da je jedini preduslov zakon o akcizama. U budućnosti kada dođe do sklapanja novog aranžmana, vjerovatno će se na to obratiti pažnja, kao i na ovo o čemu sam govorio, dakle da li su svi dugovi u knjigama.

Premijer Novalić je kazao da se ipak radi na reformama, iako u otežanim okolnostima. Po Vašem mišljenju šta je ključna prepreka za brže provođenje reformi, da li je to nedostatak političke volje ili nekoj čak i klasi u društvu ili društvenom sloju reforme kao takve ne odgovaraju?

HURTIĆ: Mi imamo ozbiljan u kojoj vlast i koalicija ne funkcionira najbolje. Vidimo da koalicioni partneri imaju sve više neslaganja kod pojedinih zakona koji se uslovljavaju nekim pitanjima koja nemaju veze sa reformski putem. Dakle, funkcioniranje koalcije je vrlo upitno a samim time imamo vrlo slab parlament i situaciju da se kalkuliše i oko sazivanja sjednice parlamenta po određenom zakonu koji je poslan u proceduru i da se tu vrši cijenkanje na bazi pijace u smislu - daj ti meni ovo a ja ću tebi ono - a to nisu normalni uslovi za rad Vlade i ona je u velikoj mjeri stopirana da pravi napredak i bez obzira što se na Vladi usvaja dosta toga, prohodnost parlamenta je vrlo loša.

(biznis.ba)