Izdavaštvo za slijepe i slabovidne osobe čini deset posto ukupnog bh. izdavaštva

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH ove godine obilježava 45 godina rada, a posljednjih nekoliko godina postiže posebno dobre rezultate te je prestigla mnoge od evropskih i svjetskih biblioteka tog tipa.

  • Kategorija Magazin
  • Objavljeno 25.09.2017 08:49

Kazao je to direktor Biblioteke Sakib Pleh i za Fenu naglasio da je to trenutno najopremljenija biblioteka za slijepe osobe na Balkanu. Prvenstveno zahvaljujući naporima djelatnika ima najbolji knjižni fond, u dva tonska studija snimaju knjige za slijepe osobe, a u štampariji proizvode knjige na Brajevom pismu.

- Proizvodnja knjige na Brajevom pismu skuplja je i do pedeset puta od snimanja knjige u standardnom formatu. Naša izdavačka djelatnost je, shodno ISBN broju (međunarodni standardni knjižni broj) u BiH, u prvoj kategoriji izdavaštva. To znači da deset posto ukupnog izdavaštva u BiH spada na našu izdavačku djelatnost i ponosni smo na to - naglasio je.          

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH raspolaže s 27.071 bibliotečkom jedinicom u tehnikama za slijepe i slabovidne osobe (Brajevo pismo, audiodigitalna tehnika i uvećani tisak) koje koristi 1.256 slijepih osoba iz BiH ali i svijeta, gdje žive te osobe s našeg govornog područja. To im je omogućeno bez naknade, a posjeduju knjige za sve uzraste.  

- Donedavno ih je bilo 1.189, broj slijepih raste što nije dobro. Kao direktor i kao čovjek volio bih da biblioteka za slijepe i slabovidne osobe  ne postoji, da nema nijedna slijepa osoba. Ali ako ih već ima, moramo se truditi da štampamo što više knjižnih jedinica, zadovoljimo potrebe što više naših korisnika - kaže Pleh.

Precizira da im se, osim iz država okruženja, često javljaju i korisnici iz skandinavskih država, ali i Australije, Kanade.      

- Ljetos smo dostavili Narodnoj biblioteci u Užicu (Srbija) sto zvučnih knjiga namijenjenih slijepim i slabovidnim korisnicima. Direktor te biblioteke izjavio je da se u Srbiji ne mogu naći knjige za slijepe osobe, biblioteke ih ljubomorno čuvaju. To mi je čudno jer biblioteke i služe da bi se knjige što više čitale - naglasio je.

Ističe i doprinos javnih bh. ličnosti prvenstveno glumaca, koji već godinama čitaju za potrebe slijepih osoba. Za  njih je, ako ne poznaju Brajevo pismo, tuđi glas svjetlo u mraku, a biblioteka drugi dom.

- Neizostavni su Aleksandar i Vedrana Seksan, koji 13 do 14 godina čitaju u Biblioteci. Glas za potrebe slijepih osoba posuđuju i Maja Salkić, Maja Izetbegović, Tarik Helić, Izudin Bajrović, Adnan Hasković, Alena Džebo - Hećo, Gordan Boban i mnogi drugi - naglasio je i uputio na web stranicu Biblioteke gdje su navedena imena svih javnih ličnosti koji za njih volonterski rade.    

Za slijepe i slabovidne osobe godinama je, u studiju Biblioteke, čitala i nedavno preminula glumica Nada Đurevska, prijatnim glasom donosila im je njihova omiljena štiva. U znak zahvalnosti i sjećanja postavili su, na web stranici Biblioteke, odlomak iz djela "Kameni spavač" Maka Dizdara, koje je 2001. godine Đurevska pročitala zajedno s kolegama Zoranom Bečićem i Izudinom Bajrovićem.

Ta biblioteka ima razvijen sistem dostave na kućnu adresu za slijepe i slabovidne osobe koji spadaju u kategoriju posebno ugroženih (samci, stare i bolesne osobe...) tako da i oni već godinama mogu čitati zvučne knjige.

Također izdaje i časopis "Svjetlo misli", koji izlazi jednom mjesečno i distribuira se poštom korisnicima, bez obaveze vraćanja. Časopis je snimljen u dejzi formatu, a moguće ga je slušati i na svim uređajima koji podržavaju MP3 format.

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH zajedno s još sedam institucija kulture i nauke od značaja za BiH potpisala je ranije ovog mjeseca, ugovor o sufinansiranju projekata, a pripalo im je 100.000 KM. Taj novac osiguralo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a bit će utrošen za proizvodnju knjiga u tehnikama za slijepe. 

Ova  biblioteka osnovana je 1972., a tokom rata u BiH uništen joj je fond, a zakonom iz 1995.  proglašena je ustanovom od državnog značaja. Godišnjicu će obilježiti 15. oktobra, na Svjetski dan bijelog štapa, pomagala koji je za njih od velike koristi jer im olakšava kretanje i samostalno funkcioniranje. Toga dana podsjetit će i na podatak da je ta biblioteka među sedam institucija kulture od značaja za državu BiH koje nemaju riješeno pitanje statusa, a time ni siguran izvor finansiranja.  

(Fena)