Poljoprivrednici iz Ustikoline prebrodili štete na malinjacima, a sad strahuju od otkupnih cijena

Nakon što su prebrodili velike štete na malinjacima još u aprilu ove godine kada je pao snijeg, preživjeli mrazeve, kišu i vlagu, a sada i velike vrućine, porodica Kunovac iz Njuha kod Ustikoline danas brine o otkupnim cijenama.

  • Kategorija Ekonomija
  • Objavljeno 14.07.2017 08:44
Rad u malinjaku iziskuje velike napore pa se nadaju da će, ako ništa, bar za višemjesečni trud dobiti satisfakciju.

"Ova godina je bila dosta pogubna za malinu, prvo što je snijeg kasno pao i uništio nam je zaštitnu mrežu, a mraz je gotovo svu izraslu malinu oštetio. Na kraju ove cijene koje se pojavljuju 1,50 KM za nas znače propast maline. Sa ovom cijenom sumnjam da možemo pokriti ulaganja, a sve je trošak, stajsko đubre, prihrane i zaštite koje smijemo da koristimo pa gorivo. Napominjem da rad u malinjaku zaista iziskuje veliki trud, a samo 2-3 mjeseca kada je snijeg i mraz imamo pauzu. Sa cijenom od 3,5 KM cijena satnice u malinjaku je maksimalna oko 2 KM pod uslovom da se ne plaća radna snaga sa strane", ističe Samira Kunovac.

Kunovci imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo, a sa uzgojem malina su počeli od 2013. Godine.

"Išli smo preko Caritasa, a kreditirao nas je Herbos, hladnjača u Ustikolini koja vrši otkup maline, s tim da kredit vraćamo kroz predaju maline. Kreditno smo se zadužili 3.300 KM i uz ulaganje naših novčanih sredstava, a bilo nam je neophodno oko 5.000 KM. Sve poslove oko sadnje i rada u malinjaku smo radili uz stručni nadzor Caritasa jer nismo imali nikakvog predznanja o malinama", priča Samira.

Cijenama su do sada bili relativno zadovoljni.

"Pa opet smo bili zadovoljni do sada, osim što smo za prošlogodišnju predatu malinu morali da čekamo isplatu do aprila ove godine. U odnosu na rad i vrijeme koje se mora provesti u malinjaku ne može se reći o nekoj ekonomskoj računici ali smo primorani da na neki način ostvarimo dodatnu zaradu. U berbi maline angažujemo i našu djecu tako da naš malinjak od površine 1560 kvadrata uspijemo sami obrati. Pošto je u nas malina "polka" ona počinje da zrijeva krajem jula i bere se sve do prvih mrazeva. 2015. godine smo dobili certifikat da zadovoljavamo standarde i kvalitetu za integralnu proizvodnju gdje se sva tretiranja, prihrana i zaštita maline, moraju strogo kontrolisati i da moramo da vodimo dnevnik rada u malinama", ističe Samira.

Maline su ovoj porodici značajan izvor prihoda a osim toga bave se i plasteničkom proizvodnjom.

"Imam i plastenik od 100 kvadrata u koji sadim papriku za ajvar i paradajz. Pravim pekmez od slatkih jabuka i pekmez od zukve koji je veoma tražen proizvod", kaže ova vrijedna domaćica.

(Biznis.ba)