Nelikvidnost najveći problem bh. gospodarstva

Gospodarstvo Bosne i Hercegovine, poslije globalne recesije, u laganom je oporavku, ocijenio je predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić u razgovoru za Hrvatski medijski servis.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 13.03.2017 11:11
"U 2016. zabilježen je rast obujma industrijske proizvodnje od 4,4 posto. Međutim vanjsko trgovinska bilanca je još uvijek u minusu preko 6,8 milijuna maraka, odnosno, uvoz je na razini 15,8 milijuna maraka, a izvoz 9 milijuna", kazao je Šantić.

Upozorio je kako je strukturu domaćeg BDP-a nepovoljna, jer najveće učešće u BDP-u ima trgovina (13,5 posto), a iznimno je visok udio i javne uprave (9 posto), dok prerađivačka industrija, koja bi trebala biti nositelj bh. gospodarstva, sudjeluje sa samo 11 posto u ukopnom BDP-u.

Kada je u pitanju pad broju nezaposlenih osoba, Šantić kaže kako taj podatak treba uzeti s dozom rezerve.

"Danas imamo oko 510 000 neuposlenih, što je za nekih 6,8 posto manje nego u protekle dvije do tri godine. Međutim, postavlja se pitanje jesu li uistinu kreirana nova radna mjesta i u kojem sektoru ili je ovo, većim dijelom, posljedica ekonomskih migracija u Europsku uniju", kazao je predsjednik Gospodarske komore FBiH.

Govoreći o najvećim problemima bh. gospodarstva, Šantić je istaknuo sporost i nepovezanost državnih institucija te, posebice, nelikvidnost.

"Nelikvidnost bosanskohercegovačkog gospodarstva, odnosno nedostatak novca, jedan je od najvećih problema, zbog čega se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na oblike kompenzacije koji stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim 'prebijanjem' dugova. Glavni uzroci nelikvidnosti su u općoj financijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca", upozorio je Šantić.

Osvrnuo se i na medijske špekulacije o skoroj prodaju javnih telekomunikacijskih operatera u Federaciji BiH, istaknuvši kako ono osobno nije protiv privatizacije, ali da treba procjeniti je li sada dobro vrijeme za to.

"Obiteljsko blago prodaje se posljednje i u velikoj potrebi. Ukoliko vlasnici procijene da je vrijeme velike potrebe, pa ako hoćete i dobrog timinga, te ako postoji vizija dobrog ulaganja sredstava prihodovanih od ovih možebitnih akvizicija u smislu otvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru s brzom, kvalitetnom i dugoročnijom stopom povrata, u tom slučaju sam za. Ako bilo koji od navedenih čimbenika izostaje onda je možda bolje pričekati neko bolje vrijeme", zaključio je predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić.

(Biznis.ba)