Dužnička spirala tjera investicije, Reformska agenda ne daje rezultate

Program menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović na parlamentarnoj debati o provedbi reformi u BiH s fokusom na poslovnu klimu i tržište rada kazao je da su to oblasti koje zanimaju najveći dio populacije - radnike, nezaposlene i poslodavce.

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 28.02.2017 09:28
"U ove dvije oblasti ne bilježimo velike rezultate. Iako na tržištu rada nakon mnogo godina bilježimo zaustavljanje negativnih trendova, odnosno rast stope zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti i dalje je to vrlo nisko i kreće se u intervalu od 2 do 3 posto. S druge strane, poslovno okruženje, odnosno ambijent za privlačenje domaćih i stranih investicija nije nimalo dobar. Od političke stabilnosti i vladavine zakona direktno zavise investicije i mi bilježimo drastičan pad direktnih stranih investicija", poručio je Arapović.

U prošloj godini, prema nezvaničnim pokazateljima, bilježi se tek stotinjak miliona direktnih stranih investicija u BiH, što će biti ispod jedan posto BDP-a. Prosječan godišnji nivo proteklih pet godina bio je blizu tri posto.

Stvorena armija nezaposlenih

"Dakle, politička nestabilnost, stalne tenzije, proizvodnja političkih kriza i obračuni među političkim akterima tjeraju investicije i prave poslovni ambijent složenijim nego što je bio. Sporadično ukidanje administrativnih barijera ne pomaže poboljšanju poslovnog ambijenta, a s druge strane čak svjedočimo da nema rasterećenja privrede, već naprotiv - uvode se novi porezi, fiskalni i parafiskalni nameti, što u konačnici ne doprinosi poboljšanju ambijenta za poslovanje, ne doprinosi ambijentu za otvaranje novih radnih mjesta ni standarda radnika i svih koji to žele biti, a oni su ustvari armija nezaposlenih", kazao je Arapović.

Istakao je da u CCI-u žele skrenuti pažnju s fingiranih, vještački proizvedenih političkih kriza na reforme koje Bosni i Hercegovini nasušno trebaju.

"Samo reforme ovu zemlju mogu spasiti iz sunovrata ka kojem ide i zbog političkih, finansijskih i ekonomskih i socijalnih razloga. Ne želimo dozvoliti da politička debata, koja je ustvari kakofonija, nadvlada primarni interes ovog naroda, a to je provođenje reformi koje su jedine garancija opstanka i zemlje i ljudi u njoj", istakao je.

Uputio je poruku vladama i parlamentima, političarima i građanima da nipošto ne dozvolimo da nas političke teme vrate dvije godine unazad.

Borba s vjetrenjačama

"Nekakav uspjeh na realizaciji Reformske agende je napravljen i najmanje što nam sada treba je vraćanje cijele ove priče na početak i borba s vjetrenjačama koja je više u vezi s prošlošću nego s budućnošću", poručio je Arapović.

Prokomentarisao je i Prednacrt zakona o doprinosima i porezu na dohodak koji će se danas naći na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog vijeća.

"Tri četvrtine mjera iz Reformske agende su iz oblasti poslovne klima i javne finansije. Efekat je vrlo loš. Javne finansije su u lošijem stanju nego prije godinu-dvije, a poslovna klima nazaduje. Najbolji dokaz za to je stanje stranih investicija. Dakle, nominalno provođenje mjera iz Reformske agende ne znači nužno i uspjeh. Mora se obratiti pažnja na efektivnost, odnosno djelotvornost tih mjera i ako one daju očekivane rezultate, moramo ih korigirati. Moramo ažurirati Reformsku agendu i proizvesti rezultate. Nije spisak mjera bitan građanima, nije dokaz da radimo prave stvari, a dokaz za to je proteklih 18 mjeseci. Imamo strašan problem s nekontroliranim enormnim zaduživanjem koje pravi dužničku spiralu protiv koje se svi moraju izboriti i o kojoj moramo glasno i jasno govoriti. Ona tjera investicije zato što nema stabilnog finansijskog, ekonomskog i socijalnog prostora. I drugo, predmetni zakon će biti diskutiran na ESV-u. Poslodavci izražavaju negodovanje, prije svega principijelno. Doneseno je najmanje 10 novih nameta, neki se odnose na poslovanje, a neki na sam rad", podsjetio je program menadžer CCI-a.

Poslodavci i radnici bez motiva

Reformska agenda je imala za cilj da popravi ambijent za poslovanje tako što će rasteretiti davanja za državu - fiskalna, parafiskalna i doprinose.

"Ništa se od ovog nije desilo. Uprkos tome, dešavaju se novi nameti. Svaki novi korak Vlade, uključujući i ovaj zakon, treba ići ka rasterećenju privrede. Samo rasterećenje privrede bit će motivacija poslodavcima da otvaraju radna mjesta i da više plaćaju rad. Poslodavci sada nemaju motiva da reinvestiraju, a radnici nemaju motiva da više rade jer neće biti više plaćeni. Svaka razlika ustvari na kraju ide ili u budžet ili u profit vlasnika kapitala", kazao je, između ostalog, Arapović.

(Biznis.ba)