Najbolji student Prava u BiH Harun Išerić: Od 48 ispita 47 desetki

Harun Išerić: „Ništa nije ljepše od darovanja i žrtvovanja života znanju i njegovom širenju među ljudima.“

  • Kategorija Intervju
  • Objavljeno 24.10.2016 21:25
Najbolji student pravnih nauka u BiH Harun Išerić je sa prosječnom ocjenom 9,98 završio svoj studij na I ciklusu Pravnog fakulteta u Sarajevo. Sa ukupno 47 upisanih desetki u indeksu, od 48 ispita, Harun je najbolji student Pravnog fakulteta u Sarajevu. Prilikom novembarske promocije i dodjele diploma diplomantima i magistrantima Univerziteta u Sarajevu, dobit će najviše priznanje Univerziteta: Zlatna značka. To je i više nego dovoljan razlog da sa Harunom napravimo kratak razgovor i da nam kaže šta je njegova tajna uspjeha, kako je prolazio kroz proces studiranja i kako vidi svoju budućnosti.

KKD: Vas su tokom studiranja profesori ocijenili sa 47 desetki od 48 ispita. Kako vi ocjenjujete sveukupno dodiplomski studij na Pravnom fakultetu?

Išerić: Prije svega, moram istaći da je bila čast studirati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Pravni fakultet je stariji od samog Univerziteta, te je prošle godine proslavio svoj 70ti rođendan.  Ovaj Fakultet je obrazovao istaknute državnike i članova akademske zajednice, ne samo u  Bosni, već i u ovom dijelu Evrope. Tokom četiri godine studija bilo je inspirativno slušati ne samo one koji, uslovno rečeno, predstavljaju staru slavu Fakulteta, već i vodeće pravne autoritete u državi i mlađe članove akademskog osoblja, koji će zasigurno ostaviti izuzetan doprinos razvoju pravne nauke i fakulteta. S druge strane, postoje određeni izazovi, na koje će, nadam se, Pravni fakultet znati adekvatno odgovoriti.

KKD: Koji su to izazovi?

Išerić: To bi se prije svega odnosilo na nastavni plan i program i potrebe uvođenja novih predmeta na pojedine studijske godine, te prepoznavanja važnosti takmičenja u simulaciji suđenja, kao jednog izvanrednog načina sticanja znanja i vještina. To je neophodno, kako bi Fakultet pratio u stopu razvoj i aktivnosti drugih pravnih fakulteta u svijetu. Takodjer, neophodno je, da kako osnivač, tako i sam Fakultet, investiraju u modernizaciju sala i ostalih prostorija, kako bi odgovorili zahtjevima studiranja u 21. stoljeću.

KKD: Četiri godine je dug i trnovit put do ovog uspjeha. Šta Vam je predstavljalo najveću motivaciju i inspiraciju?

Išerić: U biti ja mogu istaći tri stvari. Prva jeste moje uvjerenje da smo rodjeni sa svrhom i da je jedna od naših temeljnih misija da učimo i proučavamo svijet u kojem živimo, kako bi ga lakše spoznali. Druga motivacija bila je podrška mojih roditelja, odnosno moje porodice koja je bila neprocjenjiva. U konačnici, moje srednjoškolsko obrazovanje u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji, predstavljalo je  temelj za uspješno obrazovanje na Pravnom fakultetu. Nije samo obrazovanje, već i odgoj, te navike koje sam usvojio u Gimnaziji, pomoglo su mi da vrlo brzo prilagodim fakultetskom načinu obrazovanja i rada.

KKD: Koji je, prema Vašem mišljenju, ključ uspjeha?

Išerić: Osnovna stvar bila bi pravilan raspored prioriteta. Mislim da je neophodno pravovremeno odrediti prioritete u jednom životnu periodu i prihvatiti činjenicu da je potrebno žrtvovati neke stvari radi postizanja određenog cilja. Tokom svog školovanja učestvovao sam u raznim vannastavnim aktivnostima i radu u nevladinom sektoru, te s tim u vezi, mislim da je pravilan raspored vremena druga bitna stvar. Uspjeha nema ukoliko odustanemo na prvoj stepenici. Dakle, upornost i rad, moraju voditi ka ostvarivanju postavljenog cilja.


KKD: Spomenuli ste vannastavne aktivnosti – koliko su one bile bitne za Vaše dodiplomsko obrazovanje i općenito govoreći, za studente Pravnog fakulteta?

Išerić: Mislim da je njihova bitnost i uloga u ravni sa formalnim obrazovanjem. S obzirom da je postupak promjene nastavnog  plana i programa fakulteta relativno dug i komplikovan, u tom slučaju neformalno obrazovanje treba da nadomjesti nedostatke i praznine koje se javljaju u formalnom obrazovanju. Tako sam imao priliku da budem polaznik pravnih klinika iz ljudskih prava i medijskog prava, oblasti prava o kojima nemamo mogućnost učiti u fakultetskim klupama. Pored obrazovnog aspekta, neformalno obrazovanja stvara platformu za upostavljanje mostova i dijaloga među studentima različitih fakulteta u BiH, potom razmjenu iskustava te u konačnici razbijanju određenih predrasuda koje svi mi imamo. Nadam se da ćemo uskoro imati „ERASMUS unutar Bosne i Hercegovine" što podrazumjeva uspostavljaje istog programa unutar naše same zemlje koji podrazumjeva jačanja socijalne kohezije i uključenosti, poboljšanja kvaliteta visokog obrazovanja, promocije dijaloga i razumijevanja među ljudima i kulturama.

KKD: Šta mislite o radu studentskih organizacije na Univerzitetu u Sarajevu?

Išerić: Imao sam zadovoljstvo da dvije godine budem aktivno uključen u rad Evropskog udurženja studenata prava (ELSA) Sarajevo; prvo kao generalni sekretar, a potom kao predsjednik. ELSA Sarajevo nije formalno udruženje studenata Pravnog fakulteta UNSA. Međutim, komparirajući njen rad sa ostalim studentskim organizacijama na Univerzitetu, može se zaključiti da se radi o jednoj od najaktivnijih organizacija. Zajedno sa kolegama, kroz rad u ELSA-i Sarajevo, obezbijedili smo skoro dvije stotine studentskih praksi u sudovima, advokatskim i notarskim uredima, bankama, privrednim društvima, a neki su po završetku školovanja dobili poziciju pripravnika. Na to smo izuzetno ponosni. Ponosan sam što je ELSA-e Sarajevo, u mom mandatnom periodu, realizovala cijeli niz akademskih aktivnosti, potom one aktivnosti koje su intenzivirale regionalnu saradnju različitih udruženja studenata pravnih fakulteta, jačale razvoj svijesti o važnosti društvenog angažmana, te saradnju sa vladinim, nevladinim i međunarodnim organizacijama. Time smo doprinijeli konkurentnosti budućih diplomanata prava na tržištu rada te povećali mogućnosti njihovog zaposlenja – što bi trebao i biti primarni cilj studentskih organizacija. Nažalost, neke od njih su postale sama sebi svrha, a studenti su dozvolili da političari postanu student-prodekani. S tim u vezi, pozivam sve studente Univerziteta u Sarajevu da izađu na predstojeće izbore za rukovodstva svojih udruženja i izaberu sebi dostojne predstavnike; prestavnike koji nisu političari, jer u suprotnom studentski aktivizam i borba za studentska prava neće postojati. Glede rada ELSA mreže u BiH, želim istači jedan projekat koji je moja generacija pokrenula i kojeg ostavljamo studentima koje dolaze na Pravni fakultet. Radi o ELSA Sarajevo Summer Law School. Naime, prije dvije godine započeli smo projekat Ljetne pravne škole u Sarajevu, koje prvenstveno pruža priliku studentima da razvijaju organizacijske i menadžerske sposobnosti, te dovedu preko 50 studenata iz cijelog Svijeta u Sarajevo, i time promovišu naš grad, Pravni fakultet i Univerzitet.

KKD: Predstavljali ste Pravni fakultet na različitim takmičenjima u simulaciji suđenja. Koliko je to iskustva bitno za Vas?

Išerić: Takmičenja u simulaciji suđenja (moot court) ću pamtiti tokom cijelog života. Ona su mi omogućila da osjetim pravo i da ono što sam usvojio kao teoriju primjenim na hipotetički slučaj, pred sudija različitih sudova. Moram istaći da generacija koja ove godine napušta Pravni fakultet kao bachelor-i prava jedna je od najbolji postratnih generacija Pravnog fakulteta. Spomenuo bih kolege Nihada Odobašića i Nasira Muftića sa kojima sam imao priliku zajedno predstavljati Fakultet na državnim, regionalnim i svjetskim takmičenjima. Bili smo prvi na državnom takmičenju iz medijskog i krivičnog prava. Nakon što smo osvojili treće mjesto na regionalnim rundama Monro E. Price takmičenja u simulaciji suđenja iz medijskog prava, predstavljali smo Univerzitet na svjetskim rundama ovog takmičenja u Oxfordu, marta 2015. godine. Moja iskrena preporuka studentima Pravnog fakulteta jeste da iskoriste svoje školovanje, i barem jednom učestvuju u nekoj simulaciji suđenja, jer ukoliko niste bili dio moot-a, to je isto kao i da niste studirali pravo.

KKD: Koja bi bila Vaša poruka kolegama na Univerzitetu u Sarajevu?

Išerić: Nemojte se nikada zadovoljiti najnižom prolaznom ocjenom! Ne težite samo tome da položite ispit. Budite svjesni da je razlika između ocjene šest i ocjene deset sat vremena učenja. Moja druga poruka je da se ne zadovolje time da budu „prosjek“! Zavodi za zapošljavanje su prepuni onih koji su prosječni.

KKD: Kako vidite svoju budućnost? Da li je to rad u pravosuđu, advokatori ili pak nešto treće? 

Išerić: Dozvolite mi da u odgovoru na vaše pitanje parafraziram Karahasanovog El-Muhaffa da je najljepše i najsvetije darovati i žrtvovati svoj život znanju i pisanju kojim ćeš raširiti i uvećati znanje među drugima.

Harun Išerić je bio član prve Savjetodavne grupe mladih OSCE Misije u BiH. Učestvovao je u Humanity in Action 2016 Fellowship programu i European Forum Aplbach 2015. godine. Kao izlagač učestvovao je na osam studentskih konferencija i kongresa. Krajem 2014. i početkom 2015. je bio istraživač Centra za ljudska prava. Trostruki je dobitnik nagrade Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za najboljeg studenta Pravnog fakulteta u Sarajevu. Povodom 70tog rođendana Pravnog fakulteta, u aprilu 2016. godine dobitnik je Zahvalnice za doprinos razvoju, podizanju kvaliteta i ugleda Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

(KKD)