Jadransko more jedna je od najvećih riznica novih lijekova

Superbakterije otporne na sve poznate antibiotike prioritetni su problem svjetske medicine, a potraga za lijekovima seli se pod vodu.

Otpornost na antibiotike dosegnula je iznimno opasnu razinu u svim dijelovima svijeta, što predstavlja veliku opasnost za globalno zdravlje. Svatko od nas može bilo kada, u bilo kojem dijelu svijeta biti zaražen bakterijom otpornom na poznate antibiotike. U Pennsylvaniji imamo prvi slučaj infekcije superbakterijom koja je otporna na sve antibiotike pa čak i na kolistin koji se smatra “noćnom morom” za bakterije. Niti nakon pet mjeseci liječnici nisu uspjeli suzbiti infekciju mokraćnog sustava kod pacijenta zaraženog tom bakterijom, a to izaziva veliku zabrinutost.

Infekcije ponovno prijete

Sve ove rečenice nisu tek puki “vrišteći” naslovi svjetskih medija u potrazi za ekskluzivama, nego riječi koje su unazad nekoliko mjeseci u vrlo zabrinutom tonu izrekli itekako renomirani ljudi u svjetskim zdravstvenim krugovima, i to redom glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Margaret Chan, zatim posebna predstavnica glavne direktorice WHO-a za antimikrobnu otpornost Keiji Fukuda te direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Thomas Frieden.

Gotovo jednoglasno svi oni slažu se kako je pojava bakterija superotpornih na antibiotike prioritetni problem medicine, što potvrđuju i podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti prema kojima se broj bolesnika zaraženih rezistentnim bakterijama ubrzano povećava. Kako nam se ne bi dogodilo da se u idućim desetljećima praktički vratimo u predantibiotsku eru u kojoj bi infekcije koje se danas uspješno liječe postale fatalne, svjetski znanstvenici se posljednjih godina sve više i više okreću traženju novih antibiotika u dubinama svjetskih mora i oceana. O tome skrivaju li se doista pod vodenim površinama koje pokrivaju preko dvije trećine našeg planeta neki lijekovi budućnosti, popričali smo s dr. Dušicom Vujaklijom sa Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” koja se specijalizirala u području molekularne mikrobiologije.

– Naše Jadransko more je u svjetskim znanstvenim krugovima zbog svojih prirodnih karakteristika poznato po svojoj impresivnoj biološkoj raznolikosti. Upravo zbog toga predstavlja doista ogroman potencijal u potrazi za novim antibioticima, imunosupresivima ili lijekovima protiv raka – govori dr. Vujaklija. Pojašnjava kako je za uspješno iskorištavanje mora u ove svrhe svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj doista bitan razvoj multidisciplinarnih znanstvenih centara u koje posebno zadnjih godina sve više ulažu zemlje poput SAD-a, Japana, Kine, Indije, Njemačke i drugih razvijenih europskih država. Naime, broj prirodnih proizvoda, odnosno bioaktivnih spojeva koji su izolirani iz morskih organizama, a koji su od interesa za farmaceutsku industriju posljednjih nekoliko godina u velikom je porastu. Primjerice 2012. godine znanstvenici su objavili otkriće 1241 nova prirodna produkta izolirana iz morskih organizama, a ta brojka svake se godine poveća za desetak posto.

– Treba istaknuti kako je jedan od najvećih problema u otkrivanju novih antibiotika naša ograničenost u uzgoju novih i nepoznatih mikroorganizama. Trenutačno se procjenjuje da možemo uzgojiti i proučavati samo oko jedan posto bakterijskih vrsta – kazuje dr. Vujaklija. Kako bismo povećali šansu za pronalazak novih vrsta, a time i šansu da pronađemo nove i nepoznate lijekove, potrebno je usmjeravati potragu za novim i nepoznatim organizmima na mjesta koja nisu standardna.

Jedinstvena mjesta

– Jadran je poznat po heterogenosti morskih staništa, po velikoj biološkoj raznolikosti, po krškim sustavima i pećinama u kojima dolazi do miješanja slatke i slane vode, a koja su bogata životom. Zato te jedinstvene ekološke niše mogu biti i mjesta na kojima dolazi do razvitka specifičnih organizama koji skrivaju nove antibiotike – pojašnjava dr. Vujaklija, koja upravo zbog bioraznolikosti koje Jadran nudi od 10. do 18. rujna na Međusveučilišnom centru u Dubrovniku održava ljetnu školu iz primijenjene molekularne mikrobiologije, gdje će studenti među renomiranim svjetskim znanstvenicima imati prilike raspravljati o najnovijim pristupima u traženju lijekova.

(Vijesti.ba)